hrvatski

Stari i novi siromasi u hrvatskom društvu: empirijski uvid

Polazeći od pretpostavke da je ekonomska recesij a u Hrvatskoj nepovoljno utjecala na životni standard obitelji i kućanstava, ovaj rad ima ciljeve: 1) istražiti utjecaj gospodarske krize na promjene u opsegu i dubini siromaštva ; 2) analizirati promjene profi la i strukture siromaštva ; 3) utvrditi udio novog siromaštva u Hrvatskoj te 4) analizirati učinkovitost mjera zaštite od nezaposlenosti i socij alne pomoći s obzirom na eventualne promjene u opsegu i profi lu siromaštva. Da bi se procij enio utjecaj krize na broj i sastav siromašnih, korištena je Anketa o potrošnji kućanstava, koju je provodio na godišnjoj razini Državni zavod za statistiku iz 2007. godine, prij e početka krize, i 2010. godine, nakon pojave krize. Linij a siromaštva i drugi pokazatelji siromaštva temelje se na službenoj metodologij i Eurostata. Rezultati pokazuju da je tij ekom krize u Hrvatskoj poraslo relativno i apsolutno siromaštvo, ali ne i dohodovne nejednakosti. Kriza je više pogodila radno aktivno stanovništvo (nezaposleni i zaposleni) i one koji ovise o njima, a to su djeca i mladi. Primjetan je blagi trend rasta novih siromašnih, kao što su: mladi nezaposleni, osobe s višim kvalifi kacij ama i obitelji s djecom. Međutim, nij e bilo dramatičnih promjena u sastavu siromašnih jer su umirovljenici, starij e i druge radno neaktivne osobe i dalje najbrojnij i među siromašnima. Broj kućanstava sa stambenim i nestambenim kreditima višestruko se smanjio među siromašnima, ali je poraslo kreditno opterećenje preostalih najsiromašnij ih kućanstava s kreditima. Sustavi socij alne skrbi, zaštite od nezaposlenosti i aktivne politike zapošljavanja pokazali su slabu učinkovitost u ublažavanju i prevencij i siromaštva. Povećanje broja novih siromaha zahtij eva veća ulaganja u mjere aktivne socij alne politike.

staro siromaštvo, novo siromaštvo, profil siromaštva, gospodarska kriza, Hrvatska

nije evidentirano