hrvatski

Kognitivni intervjui – kvalitativna metoda za procjenu valjanosti pitanja u istraživanjima

Provođenje longitudinalnog istraživanja vrlo je metodološki zahtjevno, pogotovo ukoliko se želi provesti istodobno u više europskih zemalja na djeci mlađe dobi. MYWeb projekt (FP-7 EU projekt proveden u 13 europskih zemalja) je upravo bio pokrenut s ciljem procjene ostvarivosti provođenja Europske longitudinalne studije dobrobiti djece i mladih. U ovom radu prezentirani su podaci prikupljeni metodom kognitivnih intervjua u Hrvatskoj, a koji su istovremeno bili provedeni u još pet zemalja. Kognitivni intervjui predstavljaju tehniku dubinskih polu-strukturiranih intervjua koji se provode na malom broju sudionika, sličnih onima iz glavnog istraživanja, sa svrhom utvrđivanja primjerenosti pitanja u anketnom upitniku. Postupak se sastoji od testiranja i adaptiranja čestica upitnika, uputa, skala i formata odgovora kroz niz sukcesivnih krugova intervjua. Ovim istraživanjem željelo se utvrditi kako djeca u dobi od 7 i 8 godina razumiju, interpretiraju i procesiraju pitanja da bi se predložio dobno i kros-kulturalno primjeren set pitanja o dobrobiti djece. Ispitano je razumijevanje i primjerenost 28 čestica grupiranih u 15 pitanja, 2 vremenska raspona dosjećanja i 8 različitih tipova skala odgovora, kroz tri kruga intervjua. Intervjue su proveli educirani parovi istraživača, a u svakom krugu intervjua ispitano je po 12 djece oba spola. U prva dva kruga sudjelovala su djeca drugih, a u trećem djeca prvih razreda osnovne škole. Korišten je set neposrednih verbalnih potpitanja koja su predstavljala kombinaciju unaprijed određenih i spontanih upita vezanih uz razumijevanje čestica i načina odgovaranja. Intervjui su bilježeni u protokole i audio-snimani, a odgovori sudionika su kvalitativno analizirani. Rezultati su potvrdili važnost korištenja jednostavnih, kratkih pitanja u kojima se koriste svakodnevni izrazi koji su izravno povezani s dječjim iskustvom, aktivnostima i ponašanjem. Pokazalo se izazovnim ostvariti ravnotežu između dovoljne specifičnosti pitanja i izbjegavanja kompleksnih formulacija. Jednostavne skale odgovaranja s općim kategorijama frekvencija (npr. uvijek, ponekad, nikad) pokazale su se dobno najprimjerenijima. Pokazala se potreba za izbjegavanjem navođenja specifičnih vremenskih raspona jer je utvrđeno da djeca u toj dobi nisu u mogućnosti točno procijeniti učestalost svojih iskustava u zadanom vremenskom periodu. Rezultati istraživanja su razmatrani i u okviru načina pripreme, organizacije i provedbe anketnog ispitivanja na djeci mlađe dobi.

kognitivni intervjui; djeca; dobrobit; MYWeb

nije evidentirano