Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 854183

Mit o Krleži. Krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu


Sanja Nikčević
Mit o Krleži. Krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu, Zagreb: Matica hrvatska, 2016 (monografija)


Naslov
Mit o Krleži. Krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu
(Myth about Krleža or Worshipers and Haters in Media War)

Autori
Sanja Nikčević

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Matica hrvatska

Grad
Zagreb

Godina
2016

Stranica
206

ISBN
978-953-341-052-4

Ključne riječi
Hrvatska drama; hrvatsko kazalište; Miroslav Krleža
(Croatian drama; Croatian theatre; Miroslav krleža)

Sažetak
Knjiga analizira e medijski rat koji je od 2011.-2013. vladao u hrvatskoj javnosti oko lika i djela Miroslava Krleže koji poprima mitske razmjere i oduvijek izaziva polemike. Autorica predlaže nove nazive sukobljenih strana: na jednoj su strani krležoklasti (Davor Velnić, Igor Žic ili Radovan Ivšić koji smatraju da je Krleža najveća nepogoda hrvatske književnosti jer je djelovao ideološki prema drugim piscima i svojom sjenom ugušio sve ostale a nije nikad kritički progovorio o problemima komunističkog društva koje ga je ustanovilo kao neprikosnovenu književnu i intelektualnu veličinu bez pravog pokrića. Na drugoj su krležoduli (Velimir Visković, Predrag Matvejević, Vjeran Zuppa, Mani Gotovac) koji smatraju da je Krleža naš najveći i jedini pravi pisac koji zaslužuje sve počasti a država Hrvatska ga je devedesetih gotovo zabranila. U knjizi se pokazuju razmjeri njihova sukoba, razotkrivaju istine i laži jednog i drugog pristupa te pokazuje da sukob nije književni nego ideološki. Najveći dokaz za to su krležofili, oni koji doista vole Krležu kao pisca (Miro Međimorec, Boris Senker, Georgij Paro) ali ni jedne ni druge ne zanimaju ako nisu iz njihova političkog tabora. Knjiga donosi i istraživanje koje pobija dvije optužbe koje su krležoduli neprestano nametali u medijima. Prva je da je Krleža u Hrvatskoj bio zabranjen ili barem „potisnut“ devedesetih što je netočno jer npr. 1993. je obilježena njegova obljetnica sa bilo šest premijera od čega sva četiri HNK, održan je skup u HAZU pod pokroviteljstvom predsjednika Franje Tuđmana objavljen I tom Krležijane, cijelo je vrijeme najzastupljeniji autor u lektiri itd, a od 1991.2000. su u profesionalnim kazalištima postavljene 22 premijere na njegove tekstove. Drugu optužbu da Krleža nije igran u hrvatskim kazalištima pobija istraživanje autorice - popis u kojem je vidljivo da je od 1991-kraja 2015. odigrano 78 novih premijera na Krležine tekstove što nema niti jedan drugi hrvatski pisac. Od 1991- 2000 22 naslova, od 2001-2010. 28 naslova, a u zadnjih pet godina od 2011. do kraja 2015., upravo zbog pritiska medija u profesionalnim kazalištima postavljena su čak 28 naslova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Sanja Nikčević, (213923)