Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 853341

Određivanje arhitektonskih parametara u projektiranju zgrada za predškolski odgoj


Roth Čerina, Mia
Određivanje arhitektonskih parametara u projektiranju zgrada za predškolski odgoj 2015., doktorska disertacija, Arhitektonski fakultet, Zagreb


Naslov
Određivanje arhitektonskih parametara u projektiranju zgrada za predškolski odgoj
(Defining Architectural Parameters in Designing Buildings for Preschool Education)

Autori
Roth Čerina, Mia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Arhitektonski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.03

Godina
2015

Stranica
304

Mentor
Auf-Franić, Hildegard

Ključne riječi
Arhitektura za predškolski odgoj ; prostorni program ; mreža predškolskih ustanova
(Preschool education architecture ; spatial programs ; preschool institution network)

Sažetak
Prostorni okvir predškolskih ustanova danas, planirano ili ad hoc, pomiruje niz zahtjeva reflektiranih u njihovoj prostornoj organizaciji i pojavnosti koji proizlaze iz društvenog konteksta, odgojnih praksi, obilježja lokacije, organizacijskih zahtjeva te razvojnih potreba djeteta. Cilj istraživanja predložene disertacije bio je identificirati parametre svih izvorišta koja informiraju prostor predškolskog odgoja, te postaviti model njihove međusobne uvjetovanosti. Usklađivanje parametara idealno izvire iz interdisciplinarnih suradnji na različitim razinama, kojima će se oblikovati jasne upute, zakoni, smjernice, planovi i programi prema kojima će se projektirati predškolske ustanove. Ukoliko je ta suradnja narušena ili ne postoji, doći će do kvalitativnog disbalansa koji se ogleda u razvoju mreže, realizacijama ili korištenju odnosno zadovoljstvu uključenih struka i korisnika. Pretpostavljeni model se dokazuje na primjeru realiziranja zgrada i mreže predškolskih ustanova u Zagrebu, i to vrednovanjem provedenim prema pokazateljima specifičnim za pojedine identificirane parametre. Istraživanje je podijeljeno u tri razdoblja: do Drugog svjetskog rata, do osamostaljenja Hrvatske, te do danas. Ta tri razdoblja obilježena su posve različitim društvenim kontekstom i ambicijom, koji se ogledaju u ciljevima odgoja i obrazovanja. Stupanj povezanosti parametara za svako je razdoblje različit, a detaljno vrjednovanje omogućilo je izlučivanje dobrih praksi čije lekcije mogu informirati novi pristup planiranju, programiranju i realizaciji predškolskih ustanova i njihove mreže. Pokazatelji prema kojima su pojedina razdoblja evaluirana pokazuju kako je u razdoblju druge polovice sedamdesetih godina i početka osamdesetih godina 20. stoljeća suradnja uključenih struka bila najintenzivnija, programi prema kojima su se predškolske ustanove projektirale i planirale su bile usklađene s tadašnjim ciljevima odgoja i društvenom ulogom predškolske ustanove, a njihovo planiranje i širenje mreže omogućeno adekvatnim strategijama, prije svega sustavnom i interdisciplinarnom razradom tipskih projekata. Najveći broj predškolskih ustanova u Zagrebu, koje i danas čine dominantan udio u kapacitetima, nastao je u ovom razdoblju. Sintezom vrjednovanja triju analiziranih razdoblja, detaljnom analizom postojećeg stanja, te usporedbom s aktualnim praksama projektiranja predškolskih ustanova u inozemstvu i transformacijama prostora postojećih predškolskih ustanova u Zagrebu, izlučeni su parametri relevantni u oblikovanju suvremenog, primjerenog prostora predškolskog odgoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam



POVEZANOST RADA


Ustanove
Arhitektonski fakultet, Zagreb