hrvatski

Radni status bolesnika nakon dijagnosticirane profesionalne bolesti: preliminarni podaci

Cilj rada bio je analizirati slučajeve dijagnosticiranih profesionalnih bolesti u Medicini rada Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada d.o.o. u razdoblju 2010.-2014. g. Analiza je uključivala pregled arhiviranih podataka i provođenje telefonske ankete zbog prikupljanja podataka o radnom statusu bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti. U razdoblju 2010.-2014. g. profesionalna bolest utvrđena je kod 55 bolesnika. Najčešće su bile profesionalne bolesti kože (N=19), sindromi prenaprezanja na rukama (N=17), te astma i rinitis(N=10). Najučestalija profesionalna bolest kože bio je alergijski kontaktni dermatitis (N=15), najčešće utvrđen u frizera (N=5). Sindrom karpalnog kanala bio je najučestaliji sindrom prenaprezanja (N=15), najčešće u tekstilnih radnika (N=5). Dišni poremećaji bili su najčešći u zdravstvenih radnika (N=3). Telefonskoj anketi odazvalo se 46 bolesnika. Nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti, 21 bolesnik (46 %) je zaposlen kod istog ili drugog poslodavca. Promjena radnog mjesta provedena je kod 14 bolesnika (30 %), u 1 slučaju nakon prekvalifikacije, a 7 (15 %) ih dalje radi na istom radnom mjestu. Dvanaest (26 %) bolesnika je nakon utvrđivanja profesionalne bolesti umirovljeno, od čega je 11 u prijevremenoj starosnoj ili invalidskoj mirovini. Nezaposleno je 13 (28%) bolesnika, 11 je dobilo otkaz nakon utvrđivanja profesionalne bolesti, a u 3 slučaja provedena je prekvalifikacija. Rezultati ukazuju na neadekvatno zbrinjavanje radnika s profesionalnom bolesti. Promjena radnog mjesta provedena je u samo 30 % bolesnika, a prekvalifikacija u 4 (9 %) slučaja. Većina bolesnika je nezaposlena, prerano umirovljena ili je nastavila rad na radnom mjestu koje je uzrokovalo profesionalnu bolest.

kožne bolesti; sindromi prenaprezanja; profesionalna rehabilitacija; nezaposlenost; umirovljenje

nije evidentirano