hrvatski

Hagiotoponimi na istarskim gradinama

Toponimi kao odraz izgleda prostora, gospodarstva, povijesnog razvitka te društvenih odnosa govore nam o slojevitosti naseljavanja određenog teritorija. U Istri je kartirano oko 450 gradina, ostataka prapovijesnih naselja iz brončanog i željeznog doba, od kojih čak 70-ak ili 16 % nose svetačka imena. Upravo je to bio razlog da sam iz mnogobrojnih toponomastičkih polja izdvojila sakralne objekte. Na temelju terenskih istraživanja, korištenja podataka s povijesnih i suvremenih topografskih karata izradit će se detaljni razmještaj toponima i analizirati njihovo postojanje s obzirom na dva fizička prostora, more i kopno, i dva današnja jezična prostora, ona hrvatskih i talijanska. Crkvice ili njihovi ostaci ili samo toponimi sa svetačkim imenom pokazuju kontinuitet života na određenom mjestu kao i sigurnost koju su jamčile unutar svojih zidova. Najučestaliji hagiotoponim jest Sv. Marija i sve njene inačice (Mandalena, Sv. Marina). Pomnim kartiranjem i vađenjem podataka iz dostupnih izvora možemo identificirati dosad nepoznata nalazišta. Hagiotoponimi su češći u ranijoj fazi naseljavanja ponajprije vezano uz stanovništvo katoličke vjeroispovijesti. Zbog prolaza vremena, izmjene naroda, povijesnih mijena ili preoblikovanja imena i rijetke upotrebe, ponekad ih je teško identificirati (Sv. Špeta – Sv. Elizabeta). U toponomastici su izdvojena imena svetaca i imena bogova iz slavenske i drugih mitologija kojih u Istri ima neznatan broj (Perun).

toponimi; gradine; Istra; Hrvatska; crkve

nije evidentirano