hrvatski

Određivanje specifične ranjivosti vodonosnika u priljevnom području regionalnog crpilišta "Istočna Slavonija"

U zadnje vrijeme raste svijest ljudi o važnosti očuvanja pitke vode, stoga se sve veća pozornost poklanja zaštiti izvorišta vode koja se koriste za javnu vodoopskrbu. Posebno se to odnosi na otklanjanje mogućih utjecaja antropogenog onečišćenja na kakvoću vode u okolišu. Regionalno crpilište „Istočna Slavonija“ se ističe velikom izdašnošću i izuzetnom kakvoćom podzemne vode te je zbog toga označeno kao područje sa strateški važnim zalihama pitke vode za Republiku Hrvatsku. Ovakvim prirodnim resursom nužno je upravljati po svim načelima zaštite okoliša, kako bi se očuvala prirodna kakvoća podzemne vode, ponajprije kroz odgovarajuće mjere zaštite podzemnih voda od antropogenih utjecaja što je i predloženo u ovom radu. Područje istraživanja obuhvaća šire područje regionalnog crpilišta „Istočna Slavonija“ Sikirevci. Regionalno crpilište „Istočna Slavonija“ Sikirevci nalazi se na području gdje su nabušene kvartarne naslage srednje transmisivnosti. Ovdje se radi o prekograničnom šljunkovito - pjeskovitom vodonosnom horizontu, poluzatvorenog do otvorenog tipa, čija debljina doseže vrijednosti preko 90 m, koji se prostire i na području Federacije Bosne i Hercegovine. Prvi rezultati istraživanja na promatranom području su pokazali, da su podzemne vode u vodonosnim slojevima, iz kojih se crpi voda za potrebe vodoopskrbe dobre kakvoće. Vrijednosti pojedinih pokazatelja, primjerice arsena, mangana i željeza pokazuju postupnu promjenu u vremenu. Potvrđeno je da podzemna voda koja se crpi na zdencima šireg područja regionalnog crpilišta „Istočna Slavonija“, sadrži željezo, mangan, prirodni amonijak i arsen u koncentracijama koje prelaze MDK za pitku vodu. Povišene vrijednosti navedenih parametara su posljedica reduktivnih uvjeta u vodonosnoj sredini. Multivarijatnom statističkom klaster analizom dobiven je prikaz skupina elemenata na temelju geokemijskog afiniteta i/ili porijekla. Uvidom u srednje vrijednosti uspoređivanih parametara, kakvoća podzemne vode kvalitetnija je na području Sikirevaca nego u ostalim razmatranim područjima, (Bosanskom Šamcu i Odžaku), vjerojatno zbog onečišćenja u dijelu koji se nalazi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Antropogena onečišćenja vjerojatno su posljedica otpadnih voda iz domaćinstva zbog nepostojanja komunalnih vodnih građevina za javnu odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kao i nekontrolirane primjene agrotehničkih sredstava u poljoprivredi. Unatoč povoljnim geološkim i hidrogeološkim značajkama na promatranom području bilo je potrebno procijeniti mogući utjecaj različitih izvora onečišćenja na kakvoću podzemnih voda. U ovom raduje procijenjena je prirodna ranjivost šireg područja regionalnog crpilišta „Istočna Slavonija“ primjenom SINTACS, AVI, GOD, COP, Njemačke i Irske metode dok je specifična ranjivost na nitrate i lindan procijenjena COP metodom. Područja sa vrlo niskom i niskom ranjivosti primjenom AVI, GOD i COP metoda zauzimaju najveći dio istraživanog prostora. Rezultati SINTACS, GOD i AVI metoda ukazuju, da su područja oko rijeka Save i Bosne tj područja oko Slavonskog i Bosanskog Šamca, Zorica i Kruševice najranjiviji. Navedena područja su u hidrogeološkom smislu izdvojena kao područja sa najmanjom debljinom slabopropusnih naslaga, i najmanjom dubinom do podzemne vode. Usporedbom rezultata SINTACS i Njemačke metode primijećeni su vrlo slični odnosi s razlikom u rasponima odnosno kategorijama, što znači da je u pojedinim dijelovima postignuta nešto viša ranjivost. Područja sa najvišim stupnjem ranjivosti, za vrijeme prosječnih razina podzemne vode, evidentirana su GOD i Njemačkom metodom. Dok COP i AVI metoda izdvajaju samo nisku i vrlo nisku ranjivost, a COP metoda zanemarivo područje srednje ranjivosti. Rezultati primjene COP metode pri određivanju specifične ranjivosti pokazuju da se područje niske specifične ranjivosti na nitrate i lindan nalaza na središnjem dijelu područja istraživanja, u prostoru gdje su razine podzemne vode u vrijeme visokih voda najbliže površini, tj. debljina nesaturirane zone najmanja. Šire područje regionalnog crpilišta „Istočna Slavonije“ nalazi se jednim dijelom u kategoriji vrlo niske ranjivost, a jednim dijelom u kategoriji niske ranjivosti na onečišćenje na nitrate i lindan. Dobivene karte ranjivosti predlažu se koristiti za pristup koji će se u konačnici koristiti za upravljanje ovim strateški važnim podzemnim vodnim zalihama. Karte prirodne i specifične ranjivosti trebale bi imati primjenu u zaštiti podzemnih voda aluvijalnih vodonosnika na drugim područjima ravničarskog dijela Hrvatske, kao i pri odlukama o korištenju i namjeni prostora.

prirodna i specifična ranjivost vodonosnika; regionalno crpilište "Istočna Slavonija"; prekogranični vodonosnik; nitrati; pesticidi

nije evidentirano