Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 852905

Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i gradu Zagrebu (2014.-2016.g./popisna 2011.g.)


Tomek-Roksandić, Spomenka; Benjak, Tomislav; Tomasović Mrčela, Nada; Maltarić, Manuela; Trošelj, Mario; Kolarić, Branko; Smolej Narančić, Nina; Mravak, Stela; Lukić, Marica; Štefančić, Vesna et al.
Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i gradu Zagrebu (2014.-2016.g./popisna 2011.g.), Zagreb: Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za zaštitu zdravlja starijih osoba - Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo Služba za javno zdravstvo, 2016 (prirucnik)


Naslov
Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i gradu Zagrebu (2014.-2016.g./popisna 2011.g.)
(Gerontological and public health indicators of health protection of elderly people in Croatia and City of Zagreb (2014-2016 / census 2011))

Autori
Tomek-Roksandić, Spomenka ; Benjak, Tomislav ; Tomasović Mrčela, Nada ; Maltarić, Manuela ; Trošelj, Mario ; Kolarić, Branko ; Smolej Narančić, Nina ; Mravak, Stela ; Lukić, Marica ; Štefančić, Vesna ; Popek, Ivana ; Tomić, Branimir ; Mihel, Sandra ; Ćorić, Tanja ; Dečković-Vukres, Vlasta ; Ljubičić, Mate ; Predavec, Sanja ; Lovrić, Katarina ; Meštrić, Sanja ; Šućur, Ivana ; Pederin, Marija ; Fortuna, Višnja ; Skoko-Poljak, Dunja ; Penava Šimac, Marija ; Durut Beslač, Dunja ; Duraković, Zijad

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, prirucnik, znanstvena

Izdavač
Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za zaštitu zdravlja starijih osoba - Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo Služba za javno zdravstvo

Grad
Zagreb

Godina
2016

Stranica
1318

ISBN
978-953-6998-61-6

Ključne riječi
Gerontološkojavnozdravstvena djelatnost ; Hospitalizacije starijih bolesnika ; mortalitet starijih od 65 g. Hrvatska i Grad Zagreb ; Gerontološkojavnozdravstvena analiza Domova za starije osobe Hrvatska i Grad Zagreba ; Kvaliteta u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe ; GeroS/CEZIH ; gerijatrijska zdravstvena njega
(Gerontologic-public health activity ; Gerontology ; Hospitalizations of the elderly aged ; mortality over 65 ; Gerontologic-public health analysis of old people’s homes and other social welfare providers according)

Sažetak
Zdravstvena zaštita starijih osoba imperativno ulazi u prioritetna rješavanja zadovoljenja objektivno praćenih, proučavanih, utvrđenih i evaluiranih zdravstvenih potreba starijeg pučanstva od 65 i više g. Njihov udio iznosi 17, 7 % u ukupnoj populaciji Hrvatske po popisnoj 2011. g., dok po procjeni za 2014. g. iznosi već 18, 62 %. Zbog toga je nužna izrada gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja, osnova knjige bez koje se ne mogu pratiti, proučavati, utvrđivati, evaluirati, planirati i izvršiti projekciju ciljnih indikatora za izradu i primjenu Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba, gerontoloških te gerijatrijskih normi / smjernica za starije. Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, (2014. - 2016. g. / popisna 2011. g.), su osnova i za izradu te unapređenje Programa primarne, sekundarne, tercijarne i kvarterne prevencije za starije, kako na lokalnoj, županijskoj / regionalnoj razini, tako i na nacionalnoj za cjelokupno starije pučanstvo u ranijoj (65 - 74 g.), srednjoj (75 - 84 g.) i dubokoj starosti (85 i više g.). U Hrvatskoj je broj stogodišnjaka, dugovječnih osoba starijih od 95 g., 2001. g. iznosio 1455 (1132 starije žene i 323 starije muške osobe). U usporedbi s popisnom 2011. g., broj dugovječnih osoba starijih od 95 g., iznosio je 2201 (1719 starijih žena i 482 starijih muških osoba), što ukazuje na povećanje za 51, 21 % (34, 15 % starijih žena i 49, 23 % starijih muških osoba) u desetogodišnjem razdoblju. Osnovu izrade i provedbe Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba čini upravo gerontološkojavnozdravstvena djelatnost s osnovnom zadaćom utvrđivanja, praćenja, proučavanja i evaluacije zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih koja je fokusiranim analitičkim gerontološkojavnozdravstvenim pokazateljima prikazana u navedenoj knjizi. Potvrđeno je to i uvrštenjem gerontološkojavnozdravstvene djelatnosti u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 85/2006), a kojim se upućuje slijedom upravo i na primjenu Mjera za djelatnost gerontološkojavnozdravstvene zaštite (NN 126/2006 ; Izmjene i dopune Mreže javne zdravstvene službe NN 113, 2015. g.) te Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. - 2020. ; (NN 156/2013, 24/2014), Evidencijskih lista PZP-a gerijatrijskih osiguranika br. 1. i 4. (NN 82/2002, 105/2003, 28/2005, 58/2005, 04/2006, 85/2006, 126/2006, 43/2010, 61/2011, 21/2014, 113/2015) po županijama Hrvatske i Grada Zagreba. Ujedno je primjena uvođenja 1 - 19 obrasca sestrinske (gerijatrijske) dokumentacije po Programu četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije, uz praćenje i evaluaciju Kategorijskim postupnikom kao i praćenje i evaluacija stanja uhranjenosti gerontoloških i gerijatrijskih osiguranika putem web servisa NRS 2002, (GPP statističkih aktivnosti Hrvatske 2012./2015. g., NN 103/2003, 75/2009 i 59/2012, Hrvatski sabor, 13. veljače 2015. g.). Na osnovi gerontološkojavnozdravstvene analize dobne strukture ističe se progresivno rastući udio starijih osoba u dubokoj starosti, odnosno, od 85 i više g., koji zauzima značajan udio od 7, 99 % u ukupnom hrvatskom starijem pučanstvu 2011. g. To je ujedno najbrže rastuća ciljna skupina hrvatskog starijeg pučanstva čije zdravstvene potrebe implikacijski dovode do promijenjene strukture korištenja zdravstvene skrbi s izrazitim povećanjem gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Glede toga fokusirani gerontološkojavnozdravstveni analitički interes je u povezanosti ciljnih starijih skupina u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti u odnosu na veličinu pojavnosti mortalitetnih i morbiditetnih pokazatelja gerontološke datotetke sa strukturom korištenja, ishoda liječenja, veličine pojavnosti preventabilnih bolesti u ranijoj starosti i potrošnje gerijatrijske zdravstvene zaštite. Upravo osnovicu sadržajne sastavnice knjige: Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, (2014. - 2016. g. / popisna 2011. g.), čini gerontološka datoteka iz baze gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u Hrvatskoj po županijama i Grada Zagreba. Vođenjem Registra zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba - Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ i Službe za javno zdravstvo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sukladno Hrvatskom Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2015. (GPP), omogućuju primjenu usuglašenih europskih gerontoloških statističkih standarda i normi. Sveoubuhvatan gerontološki i gerijatrijski menadžment razvija se u cilju održanja što neovisnijeg i kvalitetnijeg načina života te unaprijeđenja zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti u dubokoj starosti, primjenom gerontoloških i gerijatrijskih normi sukladno europskoj i hrvatskoj doktrini. Glede svega navedenog, knjiga Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, (2014. - 2016. g. / popisna 2011. g.), je referentna osnova u misiji i viziji razvoja gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege. Knjiga sa sveobuhvatnom gerontološkom zdravstvenostatističkom dokumentacijskom osnovom evaluiranih zdravstvenih potreba i uzrocima funkcionalne onesposobljenosti ciljnih skupina starijih, nedvojbeno ukazuje strukturu korištenja gerontološke i gerijatrijske skrbi od opće / obiteljske medicine, specifične primarne zaštite u Domovima za starije, kategorijskog postupnika programa Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi za starije, bolnica za dugotrajno / produljeno / produženo liječenje, psihogerijatrijske i gerijatrijske odjele, dnevne bolnice, dnevni boravci za Alzheimerove bolesnike, centre za socijalnu skrb i udomitelje za starije, zaklade i udruge / klubovi za starije, ustanove za zdravstvenu njegu u kući, centre za rehabilitaciju starijih bolesnika, gerontološke centre do palijativnogerijatrijskih odjela te svih sudionika interdisciplinarnog specijalističkog različitog stručnog profila u zaštiti zdravlja gerijatrijskih bolesnika. Autori knjige u sadržaju poglavito ističu i utvrđenu potrebu praćenja i proučavanja rizičnih čimbenika nastanka bolesnog starenja kao i negativnog zdravstvenog ponašanja starijih osiguranika te četiri značajne fokusirane problemske odrednice u gerijatriji (4N: nepokretnost, nesamostalnost, nekontrolirano mokrenje i nestabilnost). Sve navedeno upućuje na primjenu obvezujućeg osnovnog obuhvata Programa osnovnih preventivnih mjera za starije (primarne, sekundarne, tercijarne prevencije i kvartarne prevencije) za starije. Danas već peta knjiga Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, (2014. - 2016. g. / popisna 2011. g.), ima ključno značenje za sve stručnjake različitih specijalističkih struka i profila koje se interdisciplinarno bave zaštitom zdravlja starijih, od liječnika opće / obiteljske medicine, gerontologa, gerijatara, specijalista javnog zdravstva, epidemiologa, gerontostomatologa, gerontonutricionista, gerontokineziologa, gerontotehnologa, ekonomista-gerontomenadžera, gerontopsihologa, pravnika i arhitekata s iskustvom izgradnje stambenih objekata za starije osobe. Zaštita zdravlja starijih je glavni pokazatelj napretka, ali i propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Uvjetovana je dostupnošću, učinkovitošću, racionalnosti i primjerenosti gerijatrijske zdravstvene skrbi uz praćenje ishoda liječenja, a u cilju zadovoljenja zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti hrvatskog starijeg pučanstva, a poglavito primjenom gerontološko- javnozdravstvene djelatnosti. U okviru EU SELFIE projekta prepoznat je projekt GeroS / CEZIH (nositelj Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba i HZZO s partnerima i Agencijom za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi), za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika. Projektom GeroS implementiranim u CEZIH, osigurati će se prikupljanje gerontološkojavnozdravstvenih podataka, a time i pokazatelja integriranim praćenjem, kroz sve razine zdravstvene zaštite od primarne do tercijarne, patronažne skrbi za starije, domove za starije osobe sa gerijatrijskom zdravstvenom njegom, centrima socijalne skrbi, izvaninstitucijskom skrbi (gerontološki centri) i drugim entitetima u skrbi za starije osobe. GeroS / CEZIH objedinjavajući gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja značajno utječe na analizu i evaluaciju podataka o ishodima liječenja, izradbu gerontoloških i gerijatrijskih normi te na racionalizaciju rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Značenje projekta GeroS / CEZIH je u dobivanju sinergijskih smjernica iz procesa pružanja zdravstvene i socijalne skrbi za starije kao i na unapređenju kvalitete zdravstvenih usluga i zaštite zdravlja za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike kroz mogućnosti: 1. detekcije gerontoloških problema i gerontoloških poteškoća u zdravstvenoj skrbi za starije osobe poveznicom kroz zdravstveni i socijalni sustav ; 2. redovite „ revizije“ liste lijekova koju koristi gerijatrijski bolesnik / dio je ostvaren u panelu CEZIH-a za gerijatrijske osiguranike koji koriste više od tri lijeka ; 3. nedupliciranje i diferencijaciju zdravstvenih postupaka praćenih determinanti o gerontološkom osiguraniku i gerijatrijskom bolesniku ; 4. signalizacije o prvobitnom i preventivnom pregledu starije osobe kod liječnika opće / obiteljske medicine u primjeni primarne, sekundarne, tercijarne i kvarterne prevencije za starije ; 5. uspostavljanja prehrambenogerontoloških normi / smjernica za starije osobe u domovima za starije i izvaninstitucijskoj skrbi (gerontološkim centrima) ; 6. dolaska do pravovaljanih informacija / pokazateljima o raspoloživim kapacitetima stacionara domova za gerijatrijske bolesnike / premještaj iz dugotrajnog (produženog) bolničkog liječenja, psihogerijatrijskih odjela (dnevni boravak za Alzheimerove bolesnike u domovima za starije) 7. racionalizacije radnog vremena stručnjaka različitih profila u intersdisciplinarnom gerontološkom timu u skrbi za starije (uključuje mobilni tim gerontostomatologa, gerontokineziologa do gerontonutricionista) ; 8. racionalizacije u vidu poveznice s rehabilitacijom starijih osoba koja se odnosi na fizikalnu terapiju u kući, u gerontološkom centru, dnevnim bolnicama i dnevnim boravcima za starije ; 9. lakšeg odabira gerontotehnoloških pomagala (e-pomagala) u primjeni radioterapijskih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba ; 10. izradbe fokusiranih gerontološkojavnozdravstvenih programa i mjera na osnovi gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja ; 11. vođenja standardizirane sestrinske dokumentacije Programa četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege ; 12. trajne edukacije iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege ; 13. korekcije i unapređenja postojećih gerontoloških i gerijatrijskih standarda i normativa ; 14. racionalizacije i planiranja zdravstvenog / medicinskog turizma hrvatskih i europskih gerontoloških osiguranika ; 15. racionalizacije zdravstvene zaštite za starije osobe te objektivizacije zdravstvenog stanja i funkcionalne onesposobljenost gerijatrijskog bolesnika u potrebi za palijativnogerijatrijskom skrbi ; 16. racionalizacije primarne zdravstvene zaštite, sekundarne zdravstvene zaštite putem bolnica za dugotrajno liječenje te dnevnih bolnica za starije te psihogerijatrijskih i palijativnogerijatrijskih postelja do tercijarne razine u praćenju gerijatrijskih determinanti značajnih za ishod liječenja i primjenu primarne, sekundarne, tercijarne i kvarterne prevencije za starije u odnosu na nepotrebne medikalizacije, hospitalizacije i invazivne pretrage gerijatrijskih bolesnika. Cjelokupnom informatizacijom svih dionika uključenih u zdravstvenoj skrbi za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike ubrzao bi se proces učinkovitog pružanja zdravstvenih usluga u zaštiti zdravlja starijih. Dostupnost potrebnih zdravstvenih informacija u realnom vremenu gerontološkog i gerijatrijskog liječenja, rehabilitacije i primjerene gerijatrijske zdravstvene njege treba biti osnova unapređenja klavlitete zdravstvene zaštite za osobe starije životne dobi. Time praćeni i evaluirani gerontološkojavnozdravstevni pokazatelji po županijama Hrvatske i Grada Zagreba svrhovito doprinose izradbi projekcije učinkovitog programa mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba od lokalne do nacionalne razine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

Napomena
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu pod brojem 000947538