hrvatski

[W]altersteinov grafit u Barbanu – hrvatski identitet njemačkog plemića krajem 15. stoljeća

I danas je, nakon pola tisućljeća, u bratovštinskoj crkvi sv. Antuna opata pustinjaka u Barbanu, čitljiv zapis: “1491., miseca maja miseca, dan 15. To pisa Baldasar Polderštan, to vrime v Pazin vicekapitan”. Bitne se odrednice toga glagoljskog grafita moraju istaknuti: 1) jezik – hrvatski jezik, 2) pismo – glagoljičko pismo, 3) crkva – bratovštinska crkva sv. Antuna opata, sveca zaštitnika ubogih, nemoćnih i bolesnih. Te vrijednosti poštuje, poznaje, priznaje i pohodi plemić, i to 4) plemić njemačkog podrijetla! Ako se k tomu upozori i na činjenicu da je taj zapis brižljivo ispisan na freskoslici južnog zida crkve, između medaljonâ aureolâ sv. Jeronima i sv. Augustina, tada se Waltersteinu mora odati priznanje na poznavanju temeljnih vrednota zajednice na čijem se jeziku potpisuje. Naime, sv. Jeronim je tijekom hrvatskog srednjovjekovlja štovan kao izumitelj glagoljice, pa je stoga i bio tijekom tog razdoblja najštovaniji svetac Crkve u Hrvata, a sv. Augustin se, pak, štovao i štuje kao zaštitnik čitave Katoličke Crkve. Shodno tomu i ove se odrednice moraju također naglasiti: 5) vjerska tradicija – povijesno pamćenje korijenâ katoličke glagoljaške liturgije i tradicije u Hrvata i, s tim u svezi, 6) kulturna tradicija – glagoljaška pismenost, koja se tada, premda teško odolijevajući pred naletima osmanskih udara, još uvijek poklapala s hrvatskim etničkim prostorom. I, na koncu, sve je to čitljivo na gotičkim zidnim slikama lokalnih majstora talijanskog smjera, freskama koje rese čitavu nutrinu crkve. Riječ je očito o 7) umjetnosti – vrijednosti koja se mora napose istaći kao osobiti vid kulturne baštine srednjovjekovne Istre.

plemstvo ; hrvatski identitet ; kulturni pluralizam ; transkulturalni elementi identiteta ; austrijska Istra

nije evidentirano