hrvatski

Kategorija nasljednoga govornika: središte i granice

Iako je naziv nasljedni govornik (engl. heritage speakeer) prilično nov pojam u hrvatskome jezikoslovlju, zbog jezične i društvenojezične uporabe njegove engleske istovrijednice katkada obuhvaća vrlo širok spektar govornika, uključujući i one koji uopće ne vladaju samim jezikom čak ni prijamno. Stoga će se ovaj rad baviti određenjem pojma nasljednoga jezika i nasljednoga govornika na teorijskoj razini, posebno njegovim odnosom prema pojmovima izvorni govornik i inojezični govornik. Polazi se od pretpostavke da je nasljedni govornik, kao i pojam nasljedni jezik, prototipno ustrojen pojam. Prototipni se nasljedni govornici jasno razlikuju od ostalih vrsta govornika iz kategorije inojezičnih govornika, ali i od prototipnih izvornojezičnih govornika, iako neki od nasljednih govornika smatraju da im je to materinski jezik i da vladaju njime kao izvorni govornici. Na temelju raščlambe različitih jezičnih svojstava nasljednih govornika navest će se obilježja prototipnih i rubnijih do posve rubnih članova, uključujući i vrste dvojezičnosti.

nasljedni jezik ; hrvatski jezik ; prototip ; kognitivna lingivistika

Rad je poslan, tako da nema početnu i završnu stranicu tiskana oblika, samo rukopisa