hrvatski

Tema Marijine ljepote u vremenu i djelu Matije Divkovića

Djela Matije Divkovića Nauk krstjanski i Sto čudesa ovdje su analizirana s obzirom na temu Marijine ljepote koja se u njima pojavljuje kao iznimno dojmljiva tema. Prije samih Divkovićevih tekstova analiza uključuje njihov širi vremenski i mariološko-teološki kontekst. Tako se tema Marijine ljepote promatra najprije na široj pozadini filozofsko-teoloških promišljanja o ljepoti, osobito unutar kršćanske teološke estetike, koja ljepotu promatra primarno kao Božju ljepotu i ljepotu njegove ljubavi koja se zrcali u njegovu stvorenju. Drugi važan kontekst za razumijevanje ove teme je posttridentska mariologija i u to vrijeme raširena marijanska pobožnost, unutar kojih se naglašeno tematizira Marijina bezgrešnost promatrana kao preduvjet osobite blizine s Bogom, a koja se izvanjski očituje kao izuzetna milosno posredovana ljepota. Unutar iznesene analize Divkovića se navedena djela prepoznaju kao čeda svoga vremena. Marijina je ljepota u njima obrađivana prema načelima teološke estetike, dakole riječ je o ljepoti bezgrešnosti kojom se ističe milosni nauk Marijine osobe. Pri tom se ova tema kod Divkovića razotkriva manje kao knjževno-umjetnička ili imanentno-teološka, a puno više kao pastoralna tema. Marijina je ljepota sredstvo kojim Divković upućuje na njezinu blizinu s Bogom, čime se otkriva potncijal njezina posredništva i moćnog zagovora, ali i ukazuje na etički aspekt neporočnosti svakog ljudskog življenja koje svoj uzor nalazi u Marijinu životu.

Matija Divković, Marija, mariologija, Marijina ljepota, Božja ljepota, filozofska estetika, teološka estetika

Matija Divković's works Nauk krstjanski (Christian Study) and Sto čudesa (One-hundred Miracles) are analysed here with reference to the topic of Mary's beauty, which occurs as an especially striking theme. Before analysing Divković's texts, Divković's historical context and the Marian-theological context are addressed. Thus, the topic of Mary's beauty is first discussed against a broad background of philosophical and theological thought on beauty, especially in the sontext of Christian theological aesthetics, which considers beauty primarily as God's beauty, and the beauty of his love reflected in his creation. The second important context for understanding this topic is that of post-tridentine Mariology and the spread of Marian devotion at this time, in which the theme of Mary's immaculateness – considered as a precondition for particular closeness to God, and observed from outside as an exceptional mercifully mediated beauty – was emphasised. Within the analysis set forth of Divković, the works mentioned are recognised as fruits of their time. Mary's beauty in them is discussed according to principles of theological aesthetics, thus the matter at heart is immaculate beau