hrvatski

Kulturna animalistika kao (novi) pristup očuvanju prirodne baštine – primjer Mačkozbornika

Potaknute idejom kulturne animalistike, koju je na našim prostorima inicirao Nikola Visković, prvi naš zooetičar, pokrenule smo objavljivanje Mačkozbornika – Knjige o mačkama s felinološkim slijedom od mačkoglave boginje Bastet preko antropomorfne Hello Kitty do mitske kiborginje Catwoman. Predstavit ćemo Mačkozbornik u kontekstu kulturnoanimalističkih istraživanja kao jednog od novih načina pristupa očuvanju prirodne baštine. Za objavljivanje u Mačkozborniku prikupile smo za sada 40-ak tekstova, a objavljivanje se očekuje tijekom 2017. godine (Nakladnik Jesenski i Turk). Prikupljeni tekstovi podijeljeni su u osam poglavlja koja obuhvaćaju temu mačke u svakodnevnom životu i bioetici, u književnosti, u bajkama i književnosti za djecu, u vizualnoj i popularnoj kulturi, u kulturi i kulturalnim istraživanjima, u lingvistici i u etnotradiciji. Kroz razmatranje odabranih priloga u kojima se tema mačke predstavlja u kontekstu suživota ljudi i mačaka u otočkim sredinama i na hrvatskoj seoskoj okućnici, hrvatske likovne umjetnosti od 19. stoljeća do danas, reprezentacije Balkana u popularnoj kulturi kroz simboliku mačke, hrvatskih dijalektalnih frazema i diskursa povezanog s mačkama u tradicijskoj kulturi, dokumentirat ćemo istraživanja iz područja kulturne animalistike, odnosno antropologije životinja, kao jedan od mogućih novih pristupa očuvanju prirodne i kulturne baštine. U tome smislu, ističemo i što se tiče regije, muzejski ovjeren suodnos mačaka i ljudi što ga je osmislio venecijanski kolekcionar i profesor na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji Piero Pazzi koji je nedavno u Kotoru osnovao Muzej mačaka i time izložio svoju mačkozbirku povijesnih razglednica, fotografija i drugih grafičkih materijala, od kojih najstariji datiraju u 17. st., a vezuje ih suodnos života mačke i ljudi.

Mačkozbornik ; kulturna animalistika

nije evidentirano