hrvatski

Kako dematerijalizirati kamen? Vodnjanski poučak

Povećano javno zanimanje za kulturni krajolik u primorskom je okolišu dovelo i do prvih konzervatorskih postupanja sa suhozidima, kojima su u članku najprije utvrđena terminološka razgraničenja. Kuriozitetno je kako se ova krajobrazna strukturiranja mogu tretirati u različitim vidovima zaštite kulturne baštine, kroz zaštitu krajolika, objekata i vještina, te su u tom smislu njihove zaštite zanimljive i kao stručni ogledi i ustaljivanja praksi. Prostorno planiranje i investitorsko obvezivanje očuvanja kažuna na trasi kroz područje njihove najgušće zastupljenosti pružilo je primjer odmjeravanja sva tri pristupa, od „etnozone“ i preventivne zaštite kulturnog krajolika, preko postupanja s individualiziranim građevinama do uvriježivanja prakticiranja umijeća potaknutim tim postupanjem. Postupci zaštite, obnove i očuvanja uspoređeni su s drugima ove vrste, sažeto analizirani i interpretirani u skladu s autoritativnim teoretičarima zaštite kulturne baštine. Ostvareni dosezi zaštite i očuvanja uspoređeni su s recentnim talijanskim primjerima. Članak završava prijedlozima unaprjeđenja društvene skrbi za ovaj vid kulturne baštine.

kulturni krajolik ; nematerijalna kulturna baština ; lokalno znanje ; suhozid

nije evidentirano