Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Pušenje i alergijske bolesti (CROSBI ID 484177)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Kanceljak-Macan, Božica ; Macan, Jelena Pušenje i alergijske bolesti // Utjecaj aktivnog i pasivnog pušenja na donje dišne puteve i pluća / Reiner-Banovac, Željka (ur.). Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2001. str. 6-6-x

Podaci o odgovornosti

Kanceljak-Macan, Božica ; Macan, Jelena

hrvatski

Pušenje i alergijske bolesti

Izloženost duhanskom dimu tijekom aktivnog i pasivnog pušenja smatra se najštetnijim polutantom unutarnjih prostora i značajnim rizičnim čimbenikom za nastanak senzibilizacije dišnog sustava. Duhan pripada biljnoj porodici Solanacea. Ekstrakt lišća duhana je heterogen i sadrži brojne proteine, primjese bakterija i lijesni, aditive kao što je kolofonij i ostatke pesticida. Iz lišća duhana izolirano je imunokemijskim metodama 37 različitih antigenih komponenti. Alergogene komponente iz lišća duhana i produkti izgaranja duhana djeluju na više načina na imunološki sustav. Kao iritansi i toksični agensi dolaze u interakcije sa različitim staničnim komponentama obrambenog sustava umanjujući njihovu funkcionalnnu sposobnost. Kao potencijalni alergeni induciraju stvaranje specifičnih antitijela koja pripadaju različitim vrstama imunoglobulina, a mogu djelovati i na produkciju citokina iz senzibiliziranih T limfocita. Dosadašnja ispitivanja ukazuju na povezanost aktivnog i pasivnog pušenja i razvoja atopije, međutim, mhanizam te povezanosti nije u potpunosti razjašnjen. Utvrđeno je da su i u muškaraca i u žena više razine IgE u serumu u pušača nego u nepušača. Nije utvrđena, međutim, veća učestalost pozitivnog kožnog testa na opće inhalacijske alergene u pušača. Utjecaj pušenja na povećanje razine ukupnog serumskog IgE tumači se direktnim učinkom pušenja na staničnom nivou i indirektnim povećanjem permeabilnosti respiratornog epitela za inhalacijske alergene. U slučajnom uzorku od 583 ispitanika (303 muškarca i 280 žena) mlađe odrasle populacije iz zagrebačke regije ispitali smo kožnu reaktivnost na njačešće inhalacijske alergene, ukupni serumski IgE i nespecifičnu bronhalnu reaktivnost radi procjene rizika za nastanak alergijskih bolesti dišnog sustava. Dobiveni rezultati analizirani su u skupinama obzirom na spol, prisutnost dišnih simptoma i intenzitet pušenja (pušački indeks). Rezultati ukupnog IgE u serumu pokazuju značajne razlike između analiziranih skupina. Pušačice sa dišnim simptomima imaju značajno viši IgE od pušača sa simptomima (177,70:68,20 IU/ml;P<0,01) i pušačica bez simptoma (177,70:33,79 IU/ml; P<0,001). Pušači bez simptoma imaju znatno viši IgE nego pušačice bez simptoma (50,71: 33,79 IU/ml;P<0,01). U 126 radnika duhanske industrije i 60 ispitanika kontrolne skupine ispitali smo učestalost pozitivnog kožnog testa na ekstrakt lista duhana. U skupini radnika i kontrolnoj skupini učestalost pozitivnog kožnog testa bila je podjednaka (22,2%:18,3%n.s.). U 28 radnika sa pozitivnim kožnim testom na duhan određen je specifični IgE koji je bio povišen u 7 (25%) radnika. Rezultati ukazuju da populacija profesionalno izložena duhanu u odnosu na opću populaciju ne pokazuje učestalije parametre senzibilizacije na duhan.

duhan; pušenje; alergija; atopija; ukupni IgE; radnici na preradi duhana

nije evidentirano

engleski

Smoking and allergic diseases

nije evidentirano

tobacco; smoking; allergy; atopy; total igE; tobacco workers

nije evidentirano

Podaci o prilogu

6-6-x.

2001.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Utjecaj aktivnog i pasivnog pušenja na donje dišne puteve i pluća

Reiner-Banovac, Željka

Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

Podaci o skupu

Utjecaj aktivnog i pasivnog pušenja na donje dišne puteve i pluća

pozvano predavanje

10.11.2001-10.11.2001

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti