Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 850945

Prevladavajuće vrijednosti u hrvatskome poslovnom okruženju: približavamo li se Zapadu?


Šimić Banović, Ružica; Podrug, Najla
Prevladavajuće vrijednosti u hrvatskome poslovnom okruženju: približavamo li se Zapadu? // Vrijednosti u hrvatskom društvu / Sekulić, Duško (ur.).
Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 2016. str. 221-254


Naslov
Prevladavajuće vrijednosti u hrvatskome poslovnom okruženju: približavamo li se Zapadu?
(Leading values in Croatian business environment: are we getting closer to the West?)

Autori
Šimić Banović, Ružica ; Podrug, Najla

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Vrijednosti u hrvatskom društvu

Urednik/ci
Sekulić, Duško

Izdavač
Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
221-254

ISBN
978-953-56875-6-6

Ključne riječi
Kulturne vrijednosti, dimenzije nacionalne kulture, lakoća poslovanja, konkurentnost
(Cultural values, dimensions of national culture, doing business, competitiveness)

Sažetak
Značaj kulture, načina ponašanja i tradicije za gospodarski razvoj nerijetko je podcijenjen u ekonomskim istraživanjima. Poslovna zajednica odavno je prepoznala utjecaj etničkih, religijskih i društvenih razlika i uglavnom prilagodila svoje poslovanje na odgovarajući način. No, to često nije slučaj s drugim akterima u društvu. Postsocijalistička tranzicija dodatno je potaknula rasprave na ovu temu naglašavajući pritom utjecaj neopipljivog naslijeđa na dosadašnji uspjeh transformacije, trenutno stanje i perspektive. Zanemarivanje specifičnosti, posebice neformalnih poput sustava vrijednosti, rezultiralo je javnim politikama koje nisu uzimale u obzir lokalne uvjete, divergenciju zemalja i evoluciju njihovih poslovnih sustava. Ova se analiza zasniva na usporedbi kulturalnih dimenzija zemalja Zapadne i Istočne Europe te stavljanju istih u korelaciju s lakoćom poslovanja i konkurentnošću kako bi se prepoznala objektivna pozicija Hrvatske naspram drugih tranzicijskih i razvijenih zemalja. Osim grupiranja zemalja prema sličnim karakteristikama, time se preispituje i sklad institucionalne interakcije – tzv. institucionalna ljepljivost. Pojmovno, formalne institucije predstavljaju zakone i pravila vezane za poslovanje dok neformalne institucije čine kultura, tradicija, načini ponašanja i društvene norme. Rad pruža pregled relevantne literature, a kvantitativna analiza se zasniva na podacima iz relevantnih statističkih izvora (Eurostat i MMF) i međunarodnih usporednih istraživanja koje provode Svjetski gospodarski forum i Svjetska banka. Izbor izvora podataka za vrijednosti u društvu čini se kao neiscrpna tema prijepora u akademskoj zajednici. Ovaj rad se dominantno zasniva na Hofstedeovim (et al, 2010) podacima o dimenzijama nacionalne kulture. Autorice su svjesne kritika povezanih s Hofstedeovim konceptom dimenzija kulture (Cooper, 1982 ; Graves, 1986 ; Schwartz, 1999 ; McSweeney, 2002), no i dalje je smatraju odgovarajućim za ovu analizu zbog nekoliko razloga. Prvo, u obzir su uzeti odgovori na kritike (poput Hofstede, 2002) i daljnji komentari o korištenju Hofstedeovih dimenzija kulture (poput D. Williamson, 2002). Drugo, navedeni podaci omogućavaju usporedbu s izabranim zemljama. Treće, vrijednosti svih dimenzija kulture verificirani su pomoću podataka iz brojnih drugih izvora kao i iz repliciranih studija (Hofstede, 2001: 91-96, 154- 159, 219-225, 294-297 ; Hofstede et al, 2010: 34- 36, 288-289). Četvrto, kritika fokusa na poslovni sektor i time ograničene primjenjivosti na cijelo društvo može se smatrati povoljnim faktorom za ovo istraživanje. Peto, jedan od razloga za korištenje Hofstedeovih podataka je mogućnost proučavanja svake pojedine dimenzije u odnosu na poslovanje što je svakako vrjednije nego promatranje nacionalne kulture kao potencijalno nejasne cjeline. Dodatno, kritika zasnovana na pretpostavci homogenosti kulture i zanemarivanju zajednica unutar zemlje (Dorfman & Howell, 1988 ; Lindel & Arvonen, 1996) nastoji se riješiti kroz dodane kvalitativne osvrte. Rad je strukturiran na sljedeći način. Prvi dio objašnjava važnost proučavanja kulture u proučavanju ekonomskih fenomena, posebice poslovanja i ekonomskog razvoja. Pritom se stavlja naglasak na postsocijalističku transformaciju zemalja Srednje i Istočne Europe. Daje se usporedba nacionalnih dimenzija kulture Hrvatske s postsocijalističkim zemljama EU, EU 15 i EU 15 bez Mediterana. Zatim se dublje analizira utjecaj kulture na poslovanje te se kvantitativnim pristupom klasteriraju promatrane zemlje i prikazuju korelacije svake pojedine dimenzije kulture s lakoćom poslovanja i konkurentnošću. Time se produbljuje perspektiva institucionalne interakcije u poslovnom okruženju i nastoji odgovoriti na pitanje iz naslova rada uzimajući u obzir diskutabilnu konvergenciju zemalja. U zaključku se, osim rasprave o nalazima analize, daje osvrt na teoretski doprinos i preporuke za Hrvatsku. Cilj rada je prikazati prevladavajući vrijednosni sustav u hrvatskom poslovnom okruženju kroz usporednu analizu s drugim europskim zemljama te uvidjeti odstupanja koji takav vrijednosni profil ima od poželjnog za (Zapadnu) poslovnu klimu. Osim empirijskog doprinosa rada, teorijski se ogleda u validaciji fenomena nacionalne kulture i modeliranja kontribucije dimenzija nacionalne kulture lakoći poslovanja i konkurentnosti nacionalne ekonomije.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Ustanove
Pravni fakultet, Zagreb,
Ekonomski fakultet, Zagreb