hrvatski

Društveno-ekonomska analiza popisa osječkoga Donjeg grada 1702. -1762.

Rad je nastao kao plod sudjelovanja na znanstvenom skupu povodom 300. obljetnice izgradnje donjogradske župne crkve Presvetog imena Marijina. Autor je analizirao devet komorskih popisa, koji se čuvaju u hrvatskim i austrijskim arhivima, nastalih između 1702. i 1762. Komorski popisi ne donose podatke o brojnosti donjogradski kućanstava te vrijednosti gospodarske djelatnosti lokalnog stanovništva. Primjenjujući kvantitativne metode nastojao je prikazati demografske i gospodarske prilike na ovom području. Pri tome je zaključio da je Donji grad bio krajem promatranog razdoblja agrarno prenaseljeni grad. Većinu donjogradskih kućanstava činila su poljoprivredna, dok su obrtnička i trgovačka kućanstva bili manjina. Lokalno poljoprivredno gospodarstvo bilo je slabo razvijeno, a samo se vinogradarstvo konstantno razvijalo. Komorski popisi ne donose podatke o razvijenosti obrtničke proizvodnje te trgovačkog prometa. S obzirom na značajan broj inquilina, subinquilina te poljoprivrednih kućanstava s poljoprivrednim gospodarstvima nedovoljnim za prehranjivanje vlastitih obitelji, postojali su povoljni preduvjeti za otvaranje prvih manufaktura, koje nisu bile otvorene do početka sedmog desetljeća 18. stoljeća.

Donji grad Osijek, preduvjeti za razvoj gospodarstva, poljoprivreda, obrtnici, trgovci, župna crkva

nije evidentirano