hrvatski

U carevoj misiji: ili sto godina čudnovatih nezgoda

Čudnovate zgode šegrta Hlapića autorice Ivane Brlić-Mažuranić su najviše prevođeni i najviše objavljivani roman hrvatske književnosti. Također, to je stožerni roman hrvatske dječje književnosti pa istraživanja tog romana redovito imaju implikacije koje se protežu na čitavu hrvatsku dječju književnost. Istražene su obiteljske, društvene i povijesne okolnosti u kojima je napisan roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića a potom i književnopovijesne i nakladničke okolnosti u kojima je objavljen. Taj dječji roman Ivane Brlić-Mažuranić ima stogodišnju povijest recepcije što ga čini jedinstvenom kulturološkom pojavom u Hrvatskoj jer se na njegovim izdanjima reflektiraju sva povijesna i književnopovijesna događanja u tom razdoblju. Također se obrađuju i specifični problemi poput određivanja vrsne pripadnosti djela Ivane Brlić-Mažuranić (točnije, pozadina pokušaja njegova smještanja u roman-bajku), ili, pak, vremena i prostori u kojima je roman cenzuriran. Posebno su obrađene dramatizacije Šegrta Hlapića nastale prije smrti autorice 1938. Ilustracije su uvijek bile instrumenti interpretacije romana pa je iskorištena prilika za povijesnom i kulturološkom raščlambom.

Recepcija Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića; Šest konaka; ilustracije u dječjoj književnosti; cenzura u dječjoj književnosti; nastanak Šegrta Hlapića; roman-bajk

nije evidentirano