hrvatski

Diplomatski odnosi Vatikana i Kraljevine Jugoslavije: konkordat iz 1935. godine

Rad je rezultat interesa autora za politička i vjerska previranja tijekom prve polovice 20. stoljeća između Kraljevine Jugoslavije i Vatikana, sa svrhom da se teorijskom analizom utvrdi u kojoj je mjeri bila zajamčena sloboda savjesti i sloboda vjeroispovijesti, te mogućnost za religijski odgoj u društvu. Predstavljena je politička situacija Kraljevine Jugoslavije te razmirice koje su proizlazile između hrvatske i srpske (katoličke i pravoslavne) strane oko potpisivanja i ratifikacije konkordata. Znanstveni doprinos ovog rada je teorijsko promišljanje i analiza događaja vezanih uz potpisivanje konkordata između Kraljevine Jugoslavije i Vatikana, u srpnju 1935., te njegovih posljedica. Većinu škola u Hrvatskoj osnovali su svećenički redovi pa su iz SPC smatrali da su bile pod utjecajem klera. Iako već tada postoje crkvene škole koje nisu usmjerene isključivo poučavanju svećenika već i laika. Unatoč tome što je 1918. određeno da sve katoličke crkvene škole usklade svoje nastavne programe općim državnim programima, nepovjerenje je raslo te se očekivalo kako će konkordat riješiti i taj nesporazum. Analizom i sintezom reakcija s hrvatske i srpske strane utvrđeno je da Hrvati nisu ostvarili cilj o ravnopravnost ni na političkom ni na religioznom polju. Unatoč tomu, pokazalo se da je kler u Hrvatskoj i dalje proklamirao katolički način života i svoje viđenje kulturnog odgoja i obrazovanja mladih.

Kraljevina Jugoslavija ; Vatikan ; konkordat ; nadbiskup Alojzije Stepinac ; patrijarh Varnava ; papa

nije evidentirano