hrvatski

Vidimo li klimatske promjene u Hrvatskoj?: istraživanje stavova o nekim od aspekata klimatskih promjena u hrvatskom društvu

U radu se iznose opravdanja za društveno- humanistička istraživanja klimatskih promjena u Hrvatskoj te pregledavaju dosadašnje spoznaje i izlaže analiza recentno dostupnih podataka. Ovime autori nastoje ne samo otvoriti dijalog na temu klimatskih promjena među prirodnim i društvenim znanostima u Hrvatskoj, nego takav dijalog zagovarati i pregledom međunarodne literature i primjerom analize podataka prikupljenih u Hrvatskoj. Nakon pregleda koncepta antropocena i njegove povezanosti s globalnim klimatskim promjenama, opravdava se važnost istraživanja stavova građana vezanih za opasnost od klimatskih promjena i relevantnih društvenih strategija. Zatim se sumiraju nalazi najznačajnijih prethodnih istra-živanja stavova građana u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Rezultati istraživanja posebno predstavljenog u ovom radu na tragu su odgovora vide li, i u kojoj mjeri hrvatski građani percipiraju klimatske promjene. Kroz kvantitativni metodološki pristup analizira se kako građani ocjenjuju ozbiljnost klimatskog problema, njegovu opasnost po stabilnost okoliša, natjecanje s gospodarskim razvojem te učinkovitost politike Europske unije i Hrvatske u borbi protiv klimatskih promjena. Zatim se ispituje koji su socio-kulturni faktori povezani sa spremnošću građana na materijalno odricanje i usvajanje pro-okolišnih obrazaca ponašanja. U konačnici se izvode preporuke za daljnja istraživanja, interdisciplinarno razumijevanje kompleksne problematike i javno-obrazovnu ulogu znanstvene zajednice. Zbog uočene važnosti utjecaja ekonomske nesigurnosti na spremnost za demokratsko djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena, interdisciplinarno razumijevanje klimatske problematike dobiva još više na važnosti. (IN ENGLISH: The paper presents the justification for social science and humanities research concerning climate change in Croatia, as well as a review of previous findings and analysis of recently collected data. Through this paper the authors seek not only to open a dialogue on the topic of climate change between the natural and social sciences in Croatia, but to justify the urgency of such a dialogues based on the review of international literature and analysis of survey data collected in Croatia. After reviewing the concept of the Anthropocene and its connection with global climate change, further justification is given of the importance of research into attitudes of citizens concerning climate change and mitigating social strategies. An overview of the most relevant findings of previous research into these attitudes of citizens in Croatia and the European Union is then presented. The latest findings analyses in this paper focus on whether and to what extent Croatian citizens perceive (‘see’) climate change as a phenomenon with important social implications. Through quantitative methodological approach, the authors analyse the extent to which Croatian citizens assess the seriousness of the climate problem, its threat to the stability of the natural environment, its antagonism with economic development and the effectiveness of EU and Croatian policies in combating climate change. Further on, we explore what socio- cultural factors are connected with the willingness of citizens for material sacrifice and adoption of pro-environmental behaviour patterns. Finally recommendations are made for further research, interdisciplinary understanding of complex issues and the educational role of the scientific community. Due to significance of impact of economic insecurity on the potential for democratic support for climate change mitigation recorded in this analysis, interdisciplinary understanding of climate issues is even more important.)

Klimatske promjene; antropocen; Hrvatska; stavovi; javna percepcija; društvene znanosti

nije evidentirano