Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Diplomski rad iz heraldike: Antonela Šarić: Heraldika Grada Senja do 17. stoljeća (CROSBI ID 234032)

Prilog u časopisu | stručni rad

Galović, Tomislav Diplomski rad iz heraldike: Antonela Šarić: Heraldika Grada Senja do 17. stoljeća / Graduate Thesis in Heraldry: Antonela Šarić: The Heraldry of the City of Senj to the 17th Century // Grb i zastava, X (2016), 20; 27-28

Podaci o odgovornosti

Galović, Tomislav

hrvatski

Diplomski rad iz heraldike: Antonela Šarić: Heraldika Grada Senja do 17. stoljeća

Pristupnica Antonela Šarić, studentica Diplomskog studija povijesti – Istraživačkog smjera/Modula srednjovjekovne povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradila je pod mentorstvom doc. dr. sc. Tomislava Galovića diplomski rad pod naslovom Heraldika grada Senja do 17. stoljeća. Obrana diplomskog rada održana je u ponedjeljak, 13. lipnja 2016., u 13 sati u predavaonici A 202 Filozofskog fakulteta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol (predsjednik), te 1. član: doc. dr. sc. Tomislav Galović i 2. član: doc. dr. sc. Hrvoje Kekez (Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb). Diplomski rad Heraldika grada Senja do 17. stoljeća sadrži 98 stranica teksta s 265 bilješki, a opremljen je brojnim slikovnim prilozima, tablicama i grafikonima. U glavnom fokusu rada je bogata heraldička baština grada Senja i to u razdoblju od 13. do uključivo 16. stoljeća. Treba istaknuti da je upravo iz Senja rodom hrvatski povjesničar, književnik i leksikograf Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. I. 1652 – Beč, 20. I. 1713).) koji svojim radom zauzima posebno mjesto u hrvatskoj heraldici, napose zbog djela tiskanog u Beču 1701. godine: Stemmatographia sive armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio (Stematografija ili nacrt, opis i obnova ilirskih grbova). U recentnom historiografskom pak pogledu treba istaknuti i brojne priloge iz senjske heraldičke baštine kojima je autor Enver Ljubović (primjerice usp. Grbovi i natpisi na kamenim spomenicima grada Senja, Senj 1996. s Blaženkom Ljubović ; Gradski i plemićki grbovi Senja, Senj 1998. ; Grbovnik Gacke, Krbave, Like, Senja i Vinodola, Senj 2007.). U strukturalnom pak pogledu rad otpočinje Uvodom koji sadrži dvije podcjeline: Prostorno-vremenski okvir i kriteriji istraživanja te Metoda istraživanja i pregled relevantne historiografije. Slijedi potom pregled povijesti grada Senja u razdoblju od 13. do 16. stoljeća. Pružen je povijesni pregled grada Senja tijekom srednjeg vijeka, istaknuta njegova važnost kao političkog i crkvenog te kulturnog i ekonomskog središta ovoga dijela hrvatskog priobalja i zaleđa – prije svega zbog iznimno pogodnog prometnog položaja, kako kopnenog tako i pomorskog. U takvom su kontekstu obrađeni grbovi plemićkih i građanskih obitelji čiji su heraldički spomenici pronađeni na njegovim građevinama i u povijesnim izvorima. Ti su grbovi u ovome radu popraćeni kratkim opisom s datacijom njihova nastanka te lokacijom, tj. opisom mjesto pronalaska. Uz svaku navedenu obitelj donesena je njezina kratka povijest uz isticanje važnijih pojedinaca. Izuzev grbova plemićkih i građanskih obitelji pristupnica je prikazala te analizirala i crkvene grbove te pečatnjake kao važne izvore za heraldička istraživanja. Središnji – glavni dio ovoga diplomskog rada jest poglavlje: Obiteljski grbovi na tlu grada Senja. U njemu je popisano i analizirano sveukupno 30 obitelji: Auersperg, Baljardić, Batalović, Blažiolović – Blasiolis, Buhovač, Čubranić, velikaški rod Krčkih knezova Frankapana, Geržanić – Kranjac, Hreljanović, Lang, Lasinović, Lenković, Mayer – Majer, Mikulanić, Mogorović – Mogorić Gojčić, Mudrovčić, Parižević, Perović, de Ponte, Posedarski, Raduč, della Rovere, Sacchi, Smoljan – Smoglian, Stipšić, Tadiolović, Tvrdislavić, Vučetić, Vukotić i Živković. Kao najznačajniji i najbrojniji grbovi ističu se oni koji pripadaju uskočkim obiteljima, tj. onim obiteljima koje su se iskazale i stekle zasluge u obrani grada Senja i šireg područja u sklopu glasovite Senjske kapetanije od napad Turaka-Osmanlija. Te senjske uskočke obitelji: Baljardić, Batalović, Buhovač, Geržanić-Kranjac, Hreljanović, Lasinović, Majer, Parižević, Tvrdislavić i dr. – zauzimaju posebno mjesto u senjskoj heraldičkoj baštini. U diplomskom radu osim svojevrsnog popisivanja i katalogiziranja – što je vrijedan prinos ukupnom vrjednovanju ove građe – izvršena je analiza različitih simbola koje se nalaze na predmetnim grbovima, a uz to je statistički izračunata pojava najčešće uporabljenih simbola (npr. najčešće su prikazane sablje i ruke kao izraz protuosmanske borbe). U kraćem poglavlju Crkveni grbovi na tlu Senja obrađeni su oni: biskupa Ivana de Cardinalibus de Pensauro, biskupa Leonarda de Cardinalibus de Pensauro, biskupa Jakova Blažiolovića, te pečatnjak i pečat senjskog kaptola i pečat biskupa Martina. U zadnjem poglavlju pristupnica je analizirala Grb grada Senja kroz povijest. Na kraju se rada uobičajeno nalaze zaključak, prilozi, sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku, popis slika i popis priloga te opširna bibliografija. Smatramo da je ovaj diplomski rad vrijedan prinos boljem poznavanju, ali prije svega vrjednovanju heraldičke baštine u kontekstu jedne urbane cjeline te svojim preglednim metodološkim pristupom i jasnoćom doprinosi zapravo aktualizaciji njezine zaštite – prije svega one koja se još nalazi in situ te usmjerava na daljnja arhivska istraživanja.

diplomski rad iz heraldike ; Antonela Šarić ; heraldika ; grad Senj

http://hgzd.hr/grb-i-zastava/

engleski

Graduate Thesis in Heraldry: Antonela Šarić: The Heraldry of the City of Senj to the 17th Century

Pristupnica Antonela Šarić, studentica Diplomskog studija povijesti – Istraživačkog smjera/Modula srednjovjekovne povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradila je pod mentorstvom doc. dr. sc. Tomislava Galovića diplomski rad pod naslovom Heraldika grada Senja do 17. stoljeća. Obrana diplomskog rada održana je u ponedjeljak, 13. lipnja 2016., u 13 sati u predavaonici A 202 Filozofskog fakulteta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol (predsjednik), te 1. član: doc. dr. sc. Tomislav Galović i 2. član: doc. dr. sc. Hrvoje Kekez (Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb). Diplomski rad Heraldika grada Senja do 17. stoljeća sadrži 98 stranica teksta s 265 bilješki, a opremljen je brojnim slikovnim prilozima, tablicama i grafikonima. U glavnom fokusu rada je bogata heraldička baština grada Senja i to u razdoblju od 13. do uključivo 16. stoljeća. Treba istaknuti da je upravo iz Senja rodom hrvatski povjesničar, književnik i leksikograf Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. I. 1652 – Beč, 20. I. 1713).) koji svojim radom zauzima posebno mjesto u hrvatskoj heraldici, napose zbog djela tiskanog u Beču 1701. godine: Stemmatographia sive armorum Illyricorum delineatio, descriptio et restitutio (Stematografija ili nacrt, opis i obnova ilirskih grbova). U recentnom historiografskom pak pogledu treba istaknuti i brojne priloge iz senjske heraldičke baštine kojima je autor Enver Ljubović (primjerice usp. Grbovi i natpisi na kamenim spomenicima grada Senja, Senj 1996. s Blaženkom Ljubović ; Gradski i plemićki grbovi Senja, Senj 1998. ; Grbovnik Gacke, Krbave, Like, Senja i Vinodola, Senj 2007.). U strukturalnom pak pogledu rad otpočinje Uvodom koji sadrži dvije podcjeline: Prostorno-vremenski okvir i kriteriji istraživanja te Metoda istraživanja i pregled relevantne historiografije. Slijedi potom pregled povijesti grada Senja u razdoblju od 13. do 16. stoljeća. Pružen je povijesni pregled grada Senja tijekom srednjeg vijeka, istaknuta njegova važnost kao političkog i crkvenog te kulturnog i ekonomskog središta ovoga dijela hrvatskog priobalja i zaleđa – prije svega zbog iznimno pogodnog prometnog položaja, kako kopnenog tako i pomorskog. U takvom su kontekstu obrađeni grbovi plemićkih i građanskih obitelji čiji su heraldički spomenici pronađeni na njegovim građevinama i u povijesnim izvorima. Ti su grbovi u ovome radu popraćeni kratkim opisom s datacijom njihova nastanka te lokacijom, tj. opisom mjesto pronalaska. Uz svaku navedenu obitelj donesena je njezina kratka povijest uz isticanje važnijih pojedinaca. Izuzev grbova plemićkih i građanskih obitelji pristupnica je prikazala te analizirala i crkvene grbove te pečatnjake kao važne izvore za heraldička istraživanja. Središnji – glavni dio ovoga diplomskog rada jest poglavlje: Obiteljski grbovi na tlu grada Senja. U njemu je popisano i analizirano sveukupno 30 obitelji: Auersperg, Baljardić, Batalović, Blažiolović – Blasiolis, Buhovač, Čubranić, velikaški rod Krčkih knezova Frankapana, Geržanić – Kranjac, Hreljanović, Lang, Lasinović, Lenković, Mayer – Majer, Mikulanić, Mogorović – Mogorić Gojčić, Mudrovčić, Parižević, Perović, de Ponte, Posedarski, Raduč, della Rovere, Sacchi, Smoljan – Smoglian, Stipšić, Tadiolović, Tvrdislavić, Vučetić, Vukotić i Živković. Kao najznačajniji i najbrojniji grbovi ističu se oni koji pripadaju uskočkim obiteljima, tj. onim obiteljima koje su se iskazale i stekle zasluge u obrani grada Senja i šireg područja u sklopu glasovite Senjske kapetanije od napad Turaka-Osmanlija. Te senjske uskočke obitelji: Baljardić, Batalović, Buhovač, Geržanić-Kranjac, Hreljanović, Lasinović, Majer, Parižević, Tvrdislavić i dr. – zauzimaju posebno mjesto u senjskoj heraldičkoj baštini. U diplomskom radu osim svojevrsnog popisivanja i katalogiziranja – što je vrijedan prinos ukupnom vrjednovanju ove građe – izvršena je analiza različitih simbola koje se nalaze na predmetnim grbovima, a uz to je statistički izračunata pojava najčešće uporabljenih simbola (npr. najčešće su prikazane sablje i ruke kao izraz protuosmanske borbe). U kraćem poglavlju Crkveni grbovi na tlu Senja obrađeni su oni: biskupa Ivana de Cardinalibus de Pensauro, biskupa Leonarda de Cardinalibus de Pensauro, biskupa Jakova Blažiolovića, te pečatnjak i pečat senjskog kaptola i pečat biskupa Martina. U zadnjem poglavlju pristupnica je analizirala Grb grada Senja kroz povijest. Na kraju se rada uobičajeno nalaze zaključak, prilozi, sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku, popis slika i popis priloga te opširna bibliografija. Smatramo da je ovaj diplomski rad vrijedan prinos boljem poznavanju, ali prije svega vrjednovanju heraldičke baštine u kontekstu jedne urbane cjeline te svojim preglednim metodološkim pristupom i jasnoćom doprinosi zapravo aktualizaciji njezine zaštite – prije svega one koja se još nalazi in situ te usmjerava na daljnja arhivska istraživanja.

Graduate Thesis in Heraldry ; Antonela Šarić ; Heraldry ; City of Senj

http://hgzd.hr/grb-i-zastava/

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

X (20)

2016.

27-28

objavljeno

1846-3827

Povezanost rada

Povijest