hrvatski

Kriza pluralizma - izazov multidisciplinatnom pristupu

Rad je rezultat autorovog kritičkog promišljanja o pojmu pluralizma. Autor navodi i opisuje rizike pluralizma: kriza osobnosti, krize identiteta koje potiču rast nacionalizma i uzrokuju ratove ili čak pojave „etničkog čišćenja“, uspostavljanje zatvorenih etničko- religijskih zajednica koje obilježava postojana veza sa stranim zemljama čiji članovi imaju kulturalno ukorjenjenje potpuno drugačije od onoga koje nudi zemlja u kojoj sada žive, porast religiozne nezainteresiranosti i sinkretizma, zbog čega svatko izabire slučajno, prema vlastitom ukusu, uvjeren da jedno vrijedi kao i drugo. Znanstveni doprinos očituje se u teorijskoj analizi pitanja: Znači li prihvatiti pluralizam i pluralističko društvo zapravo staviti na istu razinu sva mišljenja i ponašanja, kao da bi sva bila iste vrijednosti, tj. prihvatiti jedinu „istinu“ da je sve relativno? Je li se moguće složiti s tendencijama pluralnoga društva koje ide prema vrijednosnom relativizmu, prema dokidanju svih razlika, kako bi se ostvarilo novo jedinstvo ljudskoga roda? Autor se ograničava na područje vrjednota: a) nema moralne istine ; b) nema opće ljestvice kojom bi se mjerile različite vrjednote ; c) nema transkulturalnih vrjednota ; d) nema rješenja sukoba vrijednosti koje bi vrijedilo posvuda. Kao posljednja, najgora i najparadoksalnija, ali s polazištem koherentna teza: ako ničega toga nema, onda e) ni za jedan sustav vrjednota, iznutra procjenjivan kao jedina perspektiva u kojoj ih se može prosuđivati, ne može se reći da je ni bolji ni gori od bilo kojeg drugog. Autor teorijskim postavkama dokazuje da se je u suvremenom pluralističkom društvu nužno složiti oko temeljnih vrjednota na kojima se temelji društvo i čovjekov život u cjelini. Prenaglašavanje kognitivno- informativnih aspekata, a zanemarivanje metafizičkih, dovodi do vrijednosnoga vakuuma. Zaključuje se da relativiziranje svih istina i gubitak smisla u pluralnom društvu sili na veću multidisciplinarnu suradnju među svim društvenim čimbenicima. Upravo je ta suradnja potrebna u dijelu posredovanja vrijednosnog sustava mladim naraštajima, jer nijedan društveni čimbenik nije više u stanju samostalno (bez drugih) biti uspješan u tom posredovanju.

pluralizam ; postmodernizam ; kultura ; relativizam ; ljudsko dostojanstvo ; religija

nije evidentirano