Koliko su srednjoškolci spremni oprostiti? Psihometrijska validacija dviju skala spremnosti na oprost (CROSBI ID 642991)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Kovačević, Danijela ; Ljubotina, Damir ; Bijelić, Lucija
hrvatski
Koliko su srednjoškolci spremni oprostiti? Psihometrijska validacija dviju skala spremnosti na oprost
Tijekom života ljudi su uključeni u različite oblike socijalnih odnosa koji ih mogu povrijediti. Ti odnosi mogu izazvati različite emocije poput ljutnje, bijesa, mržnje, razočaranja, potištenosti ali i potrebu za osvetom ili kažnjavanjem krivca. Oprost predstavlja alternativu i mogućnost da se umanje ili izbjegnu negativne posljedice za žrtvu. Oprost je višedimenzionalan proces koji sadrži promjene na osjećajnoj, spoznajnoj, motivacijskoj i ponašajnoj razini, te se njegovo određenje razlikuje u različitim teorijskim modelima. Baumeister, Exline i Sommer (1998) identificirali su dvije komponente oprosta: intrapersonalnu i interpersonalnu. Različite teorije i modeli opisuju faktore koji utječu na stupanj spremnosti na oprost, pri čemu se ti faktori mogu podijeliti na izvanjske i unutarnje. Razvijeni su različiti instrumenti za mjerenje opraštanja pri čemu su jedni usmjereni na razinu dispozicije dok drugi oprost mjere na razini specifičnoj za konkretni događaj i percipiranu štetu koju je osoba pretrpjela. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti psihometrijske karakteristike dviju skala spremnosti na oprost na uzorku srednjoškolaca. Korištene su Skala vjerojatnosti oprosta (Rye, 1998) koja sadrži 10 hipotetskih situacija i Skala opraštanja (Rye, 1998) koja sadrži 15 tvrdnji vezanih uz spremnost oprosta nakon evociranja određenog događaja koji je ispitanika povrijedio. Pored ovih glavnih zavisnih varijabli prikupljeni su i dodatni sociodemografski podaci. U istraživanju je sudjelovalo 377 učenika trećih i četvrtih razreda iz četiri zadarske srednje škole. Provedena je faktorska analiza na oba upitnika pri čemu rezultati nisu sasvim konzistentni s navodima autora. Faktorska analiza upitnika Vjerojatnosti oprosta ukazuje na jedan opći faktor spremnosti na oprost. Preliminarni rezultati pokazuju da su srednjoškolci, od niza navedenih događaja, u najmanjoj mjeri spremni oprostiti seksualnu prijevaru partnera/ice (68, 8 % ispitanih ne bi oprostili niti u kojem slučaju, a 1, 6% bi svakako oprostili), dok su s druge strane najviše spremni oprostiti članu obitelji odavanje vlastite tajne (9, 8% ne bi oprostili, 27, 1 % bi oprostili). Faktorska analiza upitnika Opraštanja ukazuje na dva bipolarna faktora, pri čemu prvi faktor opisuje stupanj oprosta usmjeren na počinitelja nepravde, dok je drugi faktor definiran psihološkim posljedicama doživljene povrede. Rezultati istraživanja ukazuju da su oba faktora nisko povezana sa spolom, ocjenama i vladanjem.
spremnost na oprost; mladi; psihometrijska validacija upitnika
nije evidentirano
engleski
Psychometric validation of two forgiveness likelihood scales
nije evidentirano
forgiveness likelihood; young people; psychometric validation
nije evidentirano
Podaci o prilogu
85-85.
2016.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
XX. Dani psihologije u Zadru. Sažetci priopćenja
Penezić, Zvjezdan ; Slišković, Ana ; Ćubela Adorić, Vera ; Gregov, Ljiljana ; Nikolić, Matilda ; Nekić, Marina ; Ombla, Jelena ; Šimunić, Ana ; Tokić, Andrea
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru
978-953-331-102-9
Podaci o skupu
XX. Dani psihologije u Zadru
predavanje
01.01.2016-01.01.2016
Zadar, Hrvatska