hrvatski

Kako razlikovati "pravoga" vjernika od "običnog" vjernika

U okviru psihologije religioznosti različiti teorijski pristupi razmatraju broj i strukturu temeljnih obilježja religioznih osoba. Teorija Glocka i Starka pretpostavlja pet različitih dimenzija u koje spadaju religijska uvjerenja, rituali i obredi, znanje o religiji, religiozna iskustva te posljedice religioznosti na ponašanje pojedinca. Pored toga religiozne osobe može karakterizirati specifični sustav vrijednosti i stavova, (ne)kritički odnos spram pojedinih aspekata religijskog nauka ili doktrine crkve kao institucije. Pojedini autori naglašavaju karakteristike zrele religioznosti koja uključuje univerzalne ljudske vrline poput humanosti, altruizma, moralnosti, tolerancije i sl. (npr. Strunk, 1965 ; Ćorić, 2006). Središnji cilj ovoga istraživanja jest utvrditi strukturu i hijerarhiju važnosti karakteristika osobe koju možemo smatrati pravim vjernikom, odnosno istinski religioznom osobom. Dodatni problem odnosi se na razlike u procjeni važnosti ovih karakteristika među osobama različitog stupnja religioznosti. U istraživanju je korišten upitnik koji je sadržavao 40 karakteristika podijeljenih u više sadržajno različitih klastera. Zadatak ispitanika bio je da procijene koliko je svaka pojedina karakteristika važna za osobu koju ispitanik smatra pravim vjernikom u kontekstu kršćanstva. U istraživanje je uključeno 400 ispitanika različitog stupnja religioznosti podijeljenih u slučajni uzorak osoba starijih od 18 godina, te ciljane uzorke studenata teologije i učenika nadbiskupskih gimnazija (podijeljenih u svećeničke kandidate i laike). Dimenzionalnost latentne strukture ispitivanih karakteristika provjerena je primjenom faktorske i klaster analize. Rezultati pokazuju da se karakteristike grupiraju u dva šira ortogonalna faktora. Prvi faktor može se opisati kao opće humanističke vrijednosti i najbolje ga opisuju karakteristike kao što su dobrota, skromnost, ljubav, toplina, tolerancija i altruizam. Drugi faktor opisuju nešto heterogenije tvrdnje koje ukazuju na različite aspekte religijskih obreda i vjerovanja, stavove i ponašanja te potrebu kritičkog propitivanja pojedinih aspekata vjere. Kao najvažnije karakteristike pravoga vjernika većina ispitanika navodi opće ljudske vrline poput dobrote, poštenja, humanosti i altruizma, dok su najmanje važnim procijenjene karakteristike koje impliciraju neki oblik isključivosti ili netolerancije. Procjene važnosti pojedinih obreda, stavova i vjerovanja povezane su sa stupnjem religioznosti ispitanika.

psihologija religioznosti; karakteristike istinskoga vjernika; zrela religioznost

nije evidentirano