hrvatski

Sustav odgoja i obrazovanja u Ateni

Iščitavajući najstarije izvore i argumentirajući njima, u istraživanju se došlo do zaiključka da je Solon osoba koja je usustavila atenski odgoj i obrazovanje omogućujući svojim propisima da se svatko razvija prema prirodnim sklonostima u svojoj umnoj i tjelesnoj snazi. Nositelj odgoja u početku je obitelj, a on se zrcarilo već u korištenju bajki i igrački dok je dijete bilo u kolijevci, nastavio se nakon šeste godine angažmanom skrbnika koji je pratio dijete u školu gdje su učenici osim čitanja, pisanja i računanja, dobivala i prve informacije o glazbi, crtanju i gimnastici. Prvotna poduka u čitanju, pisanju i računanju bila je ponešto mehanička, kasnije usvajanje najboljih pjesničkih djela, za što je bio zadužen gramatičar, znatno je određivalo duševni i etički razvoj odgajanika. U nastavi se koristilo književnim proizvodima od općeg društvenog dobra pa su djeca «utvrđivala» ono što su kod kuće slušala, što je uznosilo i duh njihovih roditelja. Pjesme koje su učili naizust i pjevali uz kitaru i liru, u gimnastici su iz njih pokupljene ideje žarile mladenački polet. Tako je pouka bila u skladu s duhom i mišljenjem koji su vladali u obiteljskom domu odnosno s cjelokupnom narodnom tradicijom. Na taj su način atensku djecu skladno i u istom pravcu odgajali roditeljski dom, škola, javni život pa se nije mogla nikako dogoditi odgojna dihotomija. Jamac je tome bio dobro osmišljen sam odgojno-obrazovani sustav koji je išao od roditeljskog doma preko osnovnoškolskog obrazovanja, a potom srednješkolskog gdje je naglasak bio stavljen na gramatiku, aritmetiku, geometriju, astronomiju te znatno viši stupanj atletskih i borilačkih vještina. Obrazovanje je završavalo u sferama spekulativne filozofije i vrlo učinkovite pravničke retorike.

Solon; skrbnik; škola; gramatist; gramatičar; retorika

nije evidentirano