hrvatski

Vrijednosti skrbi u kliničkoj praksi

Cilj: Cilj je rada bio ispitati koliko medicinske sestre prihvaćaju vrijednosti sestrinske skrbi u kliničkoj praksi. Ispitanici i metode: U istraživanje je bilo uključeno 697 medicinskih sestara – medicinskih tehničara stacionarnog dijela Kliničkog bolničkog centra Osijek. Korišten je standardizirani upitnik Caring Nurse-Patient Interactions Scale:70-item Version (Nurse Version), (CNPI-70). Za utvrđivanje razlika u mjerenim parametrima između dviju skupina upotrijebio se Mann-Whitney test, a između tri i više skupina Kruskal Wallis test. Za ocjenu značajnosti dobivenih rezultata odabrana je razina značajnosti α =0.05. Rezultati: Rezultati pokazuju kako u našoj kliničkoj praksi postoji značajna razlika prema godinama radnog iskustva i podskale humanizam (p< 0, 001), njegovanje osjetljivosti (p=0, 009), izražavanje osjećaja (p= 0, 001), rješavanje problema (p= 0, 008) i duhovnosti (p< 0, 001). Stupanj stručne spreme nema utjecaja na oblikovanje sustava humanističko-nesebičnih vrijednosti (p< 0, 470), ali ni na ostale vrijednosti skrbi. Jedina skala koja u cijelosti pokazuje razliku između ocjena prema djelatnosti odjela je raspodjela ispitanika prema rješavanju problema (p=0, 018), gdje ispitanici operativnih odjela značajnije više pomažu pacijentima suočiti se sa stresom (p=0, 023), pomažu pacijentima prepoznati sredstva za učinkovito rješavanje njihovih problema (p=0, 020) te više informiraju pacijente i njihove bližnje (p=0, 005). Najvišu ocjenu medicinske sestre – medicinski tehničari su dali za dostojanstvenu pomoć pri zadovoljavanju ljudskih potreba 4, 7, a najnižu njegovanju osjetljivosti prema sebi i drugima 3, 8. Zaključak: Medicinske sestre veću vrijednost pridaju kliničkim vještinama potrebnim za rješavanje pacijentovih zdravstvenih problema. Najvišu ocjenu dale su za pomoć pri zadovoljavanju ljudskih potreba, a najniže su ocijenile njegovanje osjetljivosti prema sebi i drugima

vrijednosti; sestrinska skrb; klinička praksa

nije evidentirano