Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 849738

Gdje prestaju granice slobode izražavanja, a počinje govor mržnje? Analiza hrvatskog zakonodavstva i prakse u svjetlu europskih pravnih standarda


Munivrana Vajda, M.; Šurina Marton, A.
Gdje prestaju granice slobode izražavanja, a počinje govor mržnje? Analiza hrvatskog zakonodavstva i prakse u svjetlu europskih pravnih standarda // Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, 23 (2016), 2; 435-467 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Gdje prestaju granice slobode izražavanja, a počinje govor mržnje? Analiza hrvatskog zakonodavstva i prakse u svjetlu europskih pravnih standarda
(Where does the right to freedom of expression end and hate speech begin? An analysis of Croatian legislation and jurisprudence in the light of European legal standards)

Autori
Munivrana Vajda, M. ; Šurina Marton, A.

Izvornik
Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu (2459-6531) 23 (2016), 2; 435-467

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Sloboda izražavanja; govor mržnje; rasizam; ksenofobija; diskriminacija; javno poticanje na nasilje ili mržnju
(Freedom of expression; hate speech; racism; xenophobia; discrimination; public incitement to violence and hate)

Sažetak
U ovom radu autorice analiziraju pravo na slobodu izražavanja kao jedno od temeljnih ljudskih prava, važno kako za razvoj slobodnih pojedinaca tako i za svaki demokratski sustav. No, imajući u vidu kako ovo pravo nije apsolutno, autorice nastoje odrediti njegove granice posebice u odnosu s govorom mržnje, koji se u europskom pravnom prostoru načelno ne smatra zaštićenim pravom na slobodu izražavanja. Ova je tematika posljednjih godina vrlo aktualna u Republici Hrvatskoj, uslijed relativno čestih izjava koje javnost percipira kao potencijalan govor mržnje te razmjerno malog broja kaznenih postupaka. Nakon uvodnog pregleda relevantnih međunarodnih izvora, autorice se fokusiraju na hrvatsko zakonodavstvo i sudsku prasku nastojeći ocijeniti postoji li stvarni problem i leži li on u neadekvatnom pravnom okviru ili u neustaljenoj sudskoj praksi. Na temelju analize presuda Europskog suda za ljudska prava i identificiranih problema, autorice daju svoje preporuke de lege ferenda i neke smjernice za rad na budućim predmetima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Pravni fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Maja Munivrana Vajda, (265006)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Criminal Justice Abstracts
  • ProQuest Criminal Justice, SocIndex (with full text- EBSCO)