Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 849450

Točnost metakognitivne procjene znanja matematike, strategije učenja i postignuće


Kolić-Vehovec, Svjetlana; Pahljina-Reinić, Rosanda; Rončević Zubković, Barbara
Točnost metakognitivne procjene znanja matematike, strategije učenja i postignuće // 24.GKHP: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja. Knjiga sažetaka. / Pokrajac-Bulian, A. ; Miletić, I. ; Juretić, J. ; Lopižić, J. (ur.).
Jastrebarsko: Naklada Slap, 2016. str. 186-186 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Točnost metakognitivne procjene znanja matematike, strategije učenja i postignuće
(The accuracy of metacognitive judgment in mathematics, learning strategies and achivement)

Autori
Kolić-Vehovec, Svjetlana ; Pahljina-Reinić, Rosanda ; Rončević Zubković, Barbara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
24.GKHP: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja. Knjiga sažetaka. / Pokrajac-Bulian, A. ; Miletić, I. ; Juretić, J. ; Lopižić, J. - Jastrebarsko : Naklada Slap, 2016, 186-186

ISBN
978-953-55079-5-6

Skup
24.GKHP: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja.

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.-12.11. 2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Učenje matematike; strategije učenja; metakognitivna procjena; pristranost procjene
(Mathematics; learning strategies; metacognitive judgment; judgment bias)

Sažetak
Učenička odluka o tome kako i koliko učiti neki sadržaj ovisi o točnosti njegove metakognitivne procjene vlastitog znanja. Istraživanja pokazuju da je uvid učenika u vlastito znanje često pogrešan pri čemu se učenici u pravilu precjenjuju, s time da se najviše precjenjuju učenici nižeg znanja. Učenici koji ne procjenjuju točno učinkovitost vlastitog učenja, neće dovoljno dugo učiti sadržaje za koje misle da ih znaju, ali ih još uvijek nisu savladali što vodi nižem postignuću. Precjenjivanje vlastitog znanja osobito je izraženo u području matematike. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati koliko je točna metakognitivna procjena vlastitog uratka na testu predznanja iz matematike kod učenika prvog razreda gimnazije i utvrditi kako je ta procjena povezana s postignućem na testu znanja i upotrebom strategija elaboracije i ponavljanja u učenju matematike. U istraživanju je sudjelovalo 207 učenika jedne gimnazije. U prvom dijelu istraživanja učenici su ispunjavali upitnik o strategijama učenja matematike, a u drugom dijelu rješavali su test predznanja iz matematike i nakon toga procijenili broj točno riješenih zadataka. Rezultati su potvrdili brojne prethodne nalaze da veliki broj učenika (42%) precjenjuje svoje znanje, kao i da su točnije procjene povezane s boljim uspjehom na testu. Model odnosa između strategija učenja, pristranosti u metakognitivnoj procjeni znanja i postignuća na testu pokazao je da elaboracijske strategije učenja imaju izravan pozitivan učinak na postignuće, dok strategije ponavljanja povećavaju pristranost metakognitivne procjene, koja ima negativan učinak na postignuće. Ovi rezultati u skladu su s nalazima istraživanja prema kojima je upravo poznatost sadržaja, koja se u ovom istraživanju može povezati s upotrebom površinskih strategija ponavljanja, osnova za netočne metakognitivne procjene. Stoga je važno da nastavnici pomognu učenicima da točnije procjenjuju vlastito znanje kako bi mogli izabrati primjerene strategije učenja. Davanjem detaljnih i jasnih povratnih informacija, nastavnici mogu pomoći učenicima u usvajanju točnih standarda za metakognitivnu procjenu znanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA