Naslov
Imenovanja stečajnih upravitelja u Hrvatskoj
(Appointing Insolvency Office Holders in Croatia)

Autori
Sajter, Domagoj

Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 68 (2017), 2; 161-190

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Imenovanje ; stečajni upravitelj ; stečajni sudac ; trgovački sud
(Appointing ; insolvency office holder ; bankruptcy practitioner ; bankruptcy judge ; commercial court)

Sažetak
Uži je cilj ovoga rada istražiti praksu imenovanja stečajnih upravitelja nakon stupanja na snagu novog Stečajnog zakona 1. 9. 2015., a širi je generalno analizirati način odabira stečajnih upravitelja u Hrvatskoj. Doprinos autora sastoji se u umrežavanju i povezivanju javno objavljenih baza podataka o imenovanjima stečajnih upravitelja (E-oglasna ploča), blokadama dužnika u Hrvatskoj (Fina) i nazivima i OIB-ima subjekata (Državni zavod za statistiku), te u primjeni etabliranih znanstvenih metoda u statističkoj analizi izvedenog uzorka. Korištene su parametarske (ANOVA, Levene-ov test te Brown i Forsythe-ov test) i neparametarske (Kruskal-Wallis i Medijan-test) metode za testiranje hipoteze homogenosti varijanci. Rezultati pokazuju da se smije odbaciti hipoteza o podjednakim iznosima imovine kod onih stečajeva koji se upraviteljima dodjeljuju nasumično i onih koje suci upraviteljima dodjeljuju privilegiranim odabirom. Na stečajeve kod kojih dužnik ima nadprosječno više imovine upravitelji se u pravilu imenuju privilegiranim odabirom (nenasumično). Nadalje, 14% svih imenovanja nije izvršeno potpuno nasumično te pojedini sudovi i po trostruko češće imenuju upravitelje privilegiranim odabirom nego što to čine na ostalim sudovima. Upravitelji su i dalje nejednako opterećeni: jedna desetina upravitelja imenovana je na skoro polovinu predmeta, a ostalih devet desetina vodi drugu polovinu stečajeva. Velik dio stečajnih upravitelja koji su prije novog Stečajnog zakona bili najčešće imenovani i dalje biva najčešće imenovanima. Kod nasumičnih imenovanja također postoji izrazita disproporcija te je samo dvojici upravitelja dodijeljeno 15% od svih nasumično dodijeljenih predmeta, a na ostalih 99% raspodijeljeno je preostalih 85% stečajeva. Sveukupno, preporučuje se revidirati praksu imenovanja stečajnih upravitelja te profesionalizacija ovoga poziva u kontekstu snažnijeg usmjeravanja sustava ka restrukturiranju dužnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Pravo

POVEZANOST RADA