hrvatski

Upravno obrazovanje u Hrvatskoj: stanje i perspektive

Suvremena upravna praksa traži upravne stručnjake općeg menadžerskog i općeg upravnog profila, a nužan preduvjet za to je postojanje kvalitetnih sveučilišnih studija javne uprave svih razina. Znanja i vještine osoba na rukovodećim položajima u javnoj upravi ključna su za kvalitetno obavljanje stručno-analitičkih poslova, poput izrade nacrta provedivih i jasnih propisa, pripreme složenih programa javnih politika i strategija, suradnje i povezivanja različitih upravnih resora, usmjeravanja i koordinacije obavljanja izvršnih poslova, razvoja standarda kvalitete javnih usluga, unaprjeđenja odnosa službenika i građana i drugih. U hrvatskoj državnoj službi prevladavaju osobe sa srednjom i nižom stručnom spremom, a najmanje su zastupljene osobe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem. Iako se u javnoj upravi obavljaju i različiti rutinski, administrativno-tehnički poslovi za koje je dovoljna srednja razina obrazovanja, udjel službenika sa završenim diplomskim sveučilišnim ili stručnim studijem, odnosno preddiplomskim stručnim studijem, nije zadovoljavajući, kako na razini državne uprave, tako i u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nezadovoljavajuća je i struktura zanimanja koja su zastupljena u upravi jer je udjel službenika s nekim tipom upravnog obrazovanja vrlo nizak. Značajno nedostaju upravni generalisti i javni menadžeri. Što se tiče upravnog obrazovanja, u Hrvatskoj se studiji javne uprave izvode uglavnom u sklopu javnih visokih učilišta, i to isključivo kao studiji stručnog tipa. Sveučilišni tip studija javne uprave izrazito je podrazvijen, a postoji samo na poslijediplomskoj razini.

upravno obrazovanje ; javna uprava ; profesionalizam ; studijski program

nije evidentirano