hrvatski

Primjena letećeg pepela kao dodatka betonu i tlu

Leteći pepeo je otpadni materijal u termoelektrana koji se pomoću filtarskih uređaja separira iz otpadnih plinova i kojeg kasnije treba zbrinuti. Najveća primjena pepela je u građevinarstvu i to kao građevinski materijal i kao sirovina za proizvodnju građevinskog materijala. Kao sirovina za proizvodnju građevinskog materijala znamo da se već niz godina primjenjuje u cementnoj industriji. Tijekom proizvodnje cementa, portland klinkera, velika je emisija CO2, te je cilj smanjiti tu proizvodnju i primijeniti miješane cemente, cemente sa letećim pepelom. U ovom članku dat je pregled primjene pepela u građevinarstvu, a naglasak je na primjeni u betonu, te primjeni za poboljšanje mehaničkih svojstava i stabilizaciju tla. Utjecaj pepela na hidrataciju cementa je neujednačen, što može utjecati na kvalitetu betona. Kemijski sastav letećeg pepela može varirati ovisno o vrsti goriva (ugljena) i tehnološkim procesima spaljivanja, a prisutnost ugljika, čiji sadržaj može biti različit, može nepovoljno utjecati na kemijsku reakciju letećeg pepela. Nesamovezujući pepeo s dodatkom vapna ili cementa danas se široko primjenjuje u stabilizaciji tla (prometnice i sl.), međutim novija istraživanja idu u tom smjeru, a pokazuju da se leteći pepeo (ne svaki) učinkovito može upotrijebiti pri poboljšanju tla i bez aktivatora (Vukićević, 2015). Razina poboljšanja tla letećim pepelom ovisi o karakteristikama tla, udjelu letećeg pepela u tlu, udjelu vlage u trenutku zbijanja te vremenu odgode (zarijevanja mješavine). Za uspješnu stabilizaciju tla potrebno je koristiti optimalni postotak letećeg pepela da bi se ostvarili uvjeti nužni za kemijske reakcije i promjenu mikrostrukture tla. Neka objavljena istraživanja u svijetu pokazuju da optimalni udio pepela u tlu iznosi 10 do 30 %, ovisno o vrsti tla i pepelu (Pandian, 2002., Ramadas, 2012.). Unatoč nabrojanim pozitivnim učincima, univerzalni princip stabilizacije tla letećim pepelom ne može se jednostavno obrazložiti. Stoga je uvijek potrebno za konkretnu geološku mikrolokaciju tla provoditi laboratorijsko istraživanje s ciljem definiranja tehnološkog postupka kako bi se ostvarili učinci poboljšanja tla. Jedno takvo istraživanje upravo se provodi na Zagrebačkoj glini pri Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

leteći pepeo ; kemijski sastav ; beton ; stabilizacija tla ; glina

nije evidentirano