Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 848750

Primjena letećeg pepela kao dodatka betonu i tlu


Lebo, Željko; Würth, Donka
Primjena letećeg pepela kao dodatka betonu i tlu // EU i hrvatsko graditeljstvo
Zagreb, 2016. str. 155-163 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)


Naslov
Primjena letećeg pepela kao dodatka betonu i tlu
(The use of fly ash as a concrete and soil additive)

Autori
Lebo, Željko ; Würth, Donka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
EU i hrvatsko graditeljstvo / - Zagreb, 2016, 155-163

Skup
Sabor hrvatskih graditelja 2016

Mjesto i datum
Cavtat, R Hrvatska, 17.-18.11.2016.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Leteći pepeo; kemijski sastav; beton; stabilizacija tla; glina
(Fly ash; chemical composition; concrete; soil stabilization; clay)

Sažetak
Leteći pepeo je otpadni materijal u termoelektrana koji se pomoću filtarskih uređaja separira iz otpadnih plinova i kojeg kasnije treba zbrinuti. Najveća primjena pepela je u građevinarstvu i to kao građevinski materijal i kao sirovina za proizvodnju građevinskog materijala. Kao sirovina za proizvodnju građevinskog materijala znamo da se već niz godina primjenjuje u cementnoj industriji. Tijekom proizvodnje cementa, portland klinkera, velika je emisija CO2, te je cilj smanjiti tu proizvodnju i primijeniti miješane cemente, cemente sa letećim pepelom. U ovom članku dat je pregled primjene pepela u građevinarstvu, a naglasak je na primjeni u betonu, te primjeni za poboljšanje mehaničkih svojstava i stabilizaciju tla. Utjecaj pepela na hidrataciju cementa je neujednačen, što može utjecati na kvalitetu betona. Kemijski sastav letećeg pepela može varirati ovisno o vrsti goriva (ugljena) i tehnološkim procesima spaljivanja, a prisutnost ugljika, čiji sadržaj može biti različit, može nepovoljno utjecati na kemijsku reakciju letećeg pepela. Nesamovezujući pepeo s dodatkom vapna ili cementa danas se široko primjenjuje u stabilizaciji tla (prometnice i sl.), međutim novija istraživanja idu u tom smjeru, a pokazuju da se leteći pepeo (ne svaki) učinkovito može upotrijebiti pri poboljšanju tla i bez aktivatora (Vukićević, 2015). Razina poboljšanja tla letećim pepelom ovisi o karakteristikama tla, udjelu letećeg pepela u tlu, udjelu vlage u trenutku zbijanja te vremenu odgode (zarijevanja mješavine). Za uspješnu stabilizaciju tla potrebno je koristiti optimalni postotak letećeg pepela da bi se ostvarili uvjeti nužni za kemijske reakcije i promjenu mikrostrukture tla. Neka objavljena istraživanja u svijetu pokazuju da optimalni udio pepela u tlu iznosi 10 do 30 %, ovisno o vrsti tla i pepelu (Pandian, 2002., Ramadas, 2012.). Unatoč nabrojanim pozitivnim učincima, univerzalni princip stabilizacije tla letećim pepelom ne može se jednostavno obrazložiti. Stoga je uvijek potrebno za konkretnu geološku mikrolokaciju tla provoditi laboratorijsko istraživanje s ciljem definiranja tehnološkog postupka kako bi se ostvarili učinci poboljšanja tla. Jedno takvo istraživanje upravo se provodi na Zagrebačkoj glini pri Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Građevinarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Tehničko veleučilište u Zagrebu

Autor s matičnim brojem:
Donka Würth, (355881)