Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 848550

Utjecaj Johannesa Herolta (†1468) na Divkovićeva djela Nauk Krstjanski (1611) i Besjede (1616)


Radošević, Andrea
Utjecaj Johannesa Herolta (†1468) na Divkovićeva djela Nauk Krstjanski (1611) i Besjede (1616) // Matija Divković i kultura pisane riječi franjevaca Bosne Srebrene
Zagreb-Sarajevo, Hrvatska-Bosna i Hercegovina, 2016. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Utjecaj Johannesa Herolta (†1468) na Divkovićeva djela Nauk Krstjanski (1611) i Besjede (1616)
(The influence of Johannes Herolt (†1468) on the works written by Matija Divković: Nauk Krstjanski (1611) and Besjede (1616))

Autori
Radošević, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
Matija Divković i kultura pisane riječi franjevaca Bosne Srebrene

Mjesto i datum
Zagreb-Sarajevo, Hrvatska-Bosna i Hercegovina, 1-3.12.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Matija Divković; Johannes Herolt; Nauk krstjanski (1611); Besjede (1616)

Sažetak
Fra Matija Divković najveći je uzor u pisanju svojih djela imao u njemačkom dominikancu Johannesu Heroltu (†1468), autoru popularne latinske zbirke propovijedi, egzempla i mirakula Sermones Discipuli de tempore et de sanctis cum Promptuario exemplorum et de miraculis Beatae Mariae Virginis. Heroltovo je djelo u hrvatskoj homiletičkoj prozi ostavilo višestoljetan trag: od svog ulaska s glagoljskim Disipulima iz 16. st. koji sadržavaju prijevod u izboru spomenute zbirke propovijedi, preko fra Matije Divkovića, do autora 17. i 18. st. koji su upravo u ovoj zbirci kao i u Divkovićevim prijevodima, nalazili korisne primjere u sastavljanju svojih katehetsko-didaktičnih djela. Temelje proučavanju odnosa između Divkovićeva i Heroltova teksta udarili su Šime Urlić koji je utvrdio sastav Besjeda i strane izvore njegovih egzempla te Ivanka Petrović koja je u svojoj znamenitoj studiji o prijevodu Heroltove zbirke mirakula, poznatim pod nazivom Sto čudesa aliti zlamenja blažene i slavne Bogorodice i Divice Marije (1611), dala smjernice za istraživanje Divkovićeva opusa u cijelosti. U ovom se radu analizira udio Heroltova teksta u Divkovićevoj katehetskoj i homiletičkoj prozi, tj. u njegovim tumačenjima osnovnih vjerskih učenja u Nauku krstjanskom (1611) te u njegovu kompiliranju propovjednih tekstova u Besjedama (1616).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Andrea Radošević, (304700)