hrvatski

Hermetizam, Tabula smaragdina i njezina suvremena popularnost

Kratki, ali zagonetni spis Tabula smaragdina, otkako je s arapskog preveden na latinski u 12. stoljeću, pobuđuje velik interes mnogih intelektualaca na Zapadu. Premda su o njemu dosad napisane brojne knjige, još uvijek se ne može sa sigurnošću utvrditi ni točno vrijeme nastanka spisa ni njegov autor. Kako je u samoj Tabula smaragdina kao autor nauka u njoj izloženog naveden Hermes (Trismegist), spis se svrstava u hermetičku literaturu. Da bi se razumio ne samo sadržaj i karakter samog spisa, već i razlozi njegove popularnosti kroz povijest, ali i u današnje vrijeme, u tekstu se preciznije određuje intelektualni i duhovni kontekst kojemu djelo pripada. Tako se prije svega pojašnjavaju termini „hermetizam“ i „Hermetički spisi“. Istaknuta je naročito usvojena podjela spisa na spise učenog (Corpus hermeticum, Asclepius i Stobejevi fragmenti) i spise popularnog hermetizma, koji obuhvaćaju spise magijskog, astrologijskog i alkemijskog značaja, kojima onda po karakteru pripada i Tabula smaragdina. U zaključnom su dijelu iznijete neke pretpostavke autorice u vezi s razlozima popularnosti toga teksta u naše vrijeme (točnije jedne rečenice iz teksta koja glasi „Kako gore tako dolje, kako dolje tako gore“), napose s obzirom na recepciju u suvremenoj literaturi samopomoći, oprimjerenoj u knjigama Rhode Byrne Tajna i Moć.

hermetizam, Tabula smaragdina, gnosticizam, Hermetički spisi

Tekst je prethodno održan kao izlaganje na znanstvenom skupu Neognostički i neopoganski kultovi, Zagreb 28. i 29. studenoga 2015. u organizaciji Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu i Centra Hrvatski areopag za međureligijski dijalog OFMCONV.