hrvatski

Orah - percepcija i perspektive

Sortiment oraha se vrlo sporo mijenja i u komercijalnoj svjetskoj upotrebi je 200-tinjak sorti. Većina sorti je lokalnog karaktera, a tek manji broj njih predstavlja standard na svjetskoj razini. Europa je najveći potrošač i gotovo 80% svojih potreba nadomješta s drugih kontinenata. SAD i Kina su najveći proizvođači, prate ih Turska, Iran, Australija, Čile, Ukrajina i Moldavija. Organizirana proizvodnja u RH ne postoji. To je vrlo heterogena proizvodnja „pijačnog“ karaktera obilježena brojnom stereotipima za potrebnu agrotehniku. Karakterizira ju šarolikost sortimenta te netransparentna kvaliteta i količina. Pri izboru sortimenta za nove proizvodne nasade posebnu pažnju treba posvetiti selekcijama ultimativne kvalitete jezgre sa srednje kasnim i kasnim kretanjem vegetacije. Preporučuju se Chandler, Pieral Lara, Fernor, Fernette te sorta Novosadska Rasna. Značaj tih sorti naglašen je u formiranju plodova na mješovitim rodnim grančicama tzv. lateralnog tipa plodonošenja. Njihov potencijal po ha je 40 do 50% veći u odnosu na tradicionalni sortiment. Navedene sorte su pogodne za visoko intenzivne sustave uzgoja. Predviđeni vijek eksploatacije ovakvog sustava iznosi 25 do 30 godina. Prednosti se očituju u bržem dostizanju punog kapaciteta rodnosti (8 godina), a prinosi se kreću od 4.5 do 7 tona/ha. Odabrani sustav zahtjeva uporabu specijalizirane mehanizacije i nameće potrebu udruživanja proizvođača u kupovini iste. Rezidba se usklađuje prema tipologiji formiranja rodnih elemenata (organogenze), što sortama lateralnog tipa daje veliku prednost. Izborom adekvatne podloge pri cijepljenju ili čak uzgojem na vlastitom korijenu (in vitro) u situaciji smo da se prilagođavamo različitim tipovima tla. Dobivamo mogućnost otpornosti ili tolerantnosti prema patogenima u tlu te se uz određene modifikacije približavamo realno održivom ekološkom režimu proizvodnje.

orah ; sorta ; organogeneza ; plodonošenje

nije evidentirano