hrvatski

Važnost izbora lokaliteta u uzgoju lijeske

Revitalizacija lijeske kao predvodnice lupinastih voćnih vrsta posljednjih godina vrlo je izražena. Podižu se značajne površine i u nedostatku temeljnog voćarskog znanja, odnosno savjeta struke često dolazi do kardinalnih pogrešaka u startu. Pored klasičnih provjerenih kultivara nedovoljno je iskustva s novim sortimentom, nedovoljno se pažnje posvećuje izboru uzgojnog oblika (samohodni kombajni, manipulacija oko stabla). Amortizacija troškova uvelike ovisi i o tome da li je nasad podignut na vlastitom korijenu ili cijepljenim sadnicama (izboji). Trendovi podizanja novih površina ukazuju kako novi proizvođači ne polažu dovoljno pažnje izboru potencijalno idealnih lokacija, tj. podižu ih na potencijalno rizičnim mikrolokalitetima. Dobre lokacije se u velikoj mjeri poklapaju s vinogradarskim područjima, te se zbog nedostatka slobodnih proizvodnih parcela proizvodnja zadnjih godina spušta na nepovoljne lokalitete (područja visoke podzemne i naplavne površinske vode, deponije i stacionari hladnog zraka). Na osnovu dobivenih podataka iz 2012. godine o stradanju i izmrzavanju pupova lijeske, odnosno izostanku uroda napravljen je pregled potencijalno povoljnih i nepovoljnih lokacija na području Baranje (Istočna Hrvatska) i njene planine Banovo brdo. Rezultati s obzirom na prikaz šteta koji se kretao od 0 do 100%, ukazuju da postoji velika razlika između mikrolokaliteta koji su uvjetovani nadmorskom visinom i ekspozicijom.

lijeska ; izbor lokaliteta ; izmrzavanje

nije evidentirano