hrvatski

FRSAD i problematična stvarnost sadržajne analize

Uvjeti za funkcionalnost predmetnih autoriziranih podatka (engl. Functional requirements for subject authority records, dalje: FRSAD) predstavljeni su knjižničnoj zajednici kao logički model dijela bibliografskog univerzuma čiji je cilj pružiti okvir za kontroliranu organizaciju autoriziranih predmetnih podataka na temelju postojećeg razumijevanja njihove svrhe i uloge (FRSAD, 2010). Definirani ciljevi Radne skupine za Uvjete za funkcionalnost predmetnih preglednih zapisa (Functional requirements for subject authority records, i. e. FRSAR) bili su sljedeći: • izgraditi konceptualni model entiteta Grupe 3 u okviru uvjeta Funkcionalnih zahtjeva za bibliografske zapise (engl. Functional requirements for bibliographic records, i. e. FRBR) s obzirom na to kako se odnose spram tematike (engl. aboutness) djela ; • pružiti jasno definiran, strukturiran referentni okvir kako bi se podaci predmetnih autoriziranih podataka povezali s potrebama korisnika tih podataka ; • pomoći u utvrđivanju potencijala za međunarodno dijeljenje i korištenje predmetnih autoriziranih podataka u knjižničnom sektoru, ali i šire (FRSAD, 2010 ; prijevod autora). Rad će na temelju pregleda literature prikazati moguće načine evaluacije funkcionalnih zahtjeva za predmetne autorizirane podatke, te primjere nedostataka u oblikovanju modela FRSAD. Polazimo od pretpostavke da oblikovanje FRSAD-a na temelju “stvarnosti” i postojećeg razumijevanja postupka sadržajnog označivanja ne nadilazi nedostatke i probleme koje to razumijevanje obuhvaća. Stoga ćemo sustavnim pregledom literature o tematici djela i teorijskim razmatranjem samoga modela nastojati identificirati primjere čiju tematiku nije moguće jednoznačno odrediti, a stoga ni kontrolirati, a koji ukazuju na nerazriješeno pitanje formalizacije nedostataka i problema postupka sadržajnog označivanja. U okviru pregleda literature istražit ćemo i moguće postupke evaluacije objektno-orijentiranih ontologija kao metode dokaza problema formalizacije nedostataka FRSAD-a. Zadana analiza primjera identificirat će tipove prepreka u osiguranju predmetnog pristupa ukoliko prije oblikovanja FRSAD-a nisu razriješeni ključni problemi područja sadržajne analize. S druge strane, opisat ćemo postojeće metode evaluacije koje će ukazati na mogućnost cjelovitog razumijevanja formalizacije kontrolirane organizacije predmeta. Identificirani primjeri i evaluacijski postupci činit će temelj za buduće istraživanje problema oblikovanja FRSAD-a utemeljenog na problematičnoj “stvarnosti” sadržajne analize.

FRSAD ; sadržajna analiza ; tematika ; predmetni autorizirani podaci

nije evidentirano