hrvatski

Stavovi studenata prema hrvatskom jeziku

U radu se predstavlja istraživanje koje je provedeno na Sveučilištu u Splitu s ciljem provjere stavova studenta prema hrvatskom jeziku. Stavovi prema jeziku, kao i stavovi uopće, odnose se na vrednovanje nekog objekta, u ovom slučaju jezika. U socijalnoj psihologiji prihvaćen je trokomponentni model stava prema kojemu se svaki stav sastoji od kognitivne (uvjerenja), afektivne (osjećaji) i bihevioralne (ponašanje) komponente. Istraživanje stavova prema jeziku relativno je zapostavljeno područje, no situacija se postupno mijenja. Primjerice, Alerić i Gazdić- Alerić (2009) istražuju povezanosti između stavova prema standardnom jeziku i uspješnosti u ovladavanju standardom, Drljača Margić (2010) piše disertaciju o stavovima prema engleskom u hrvatskom jeziku, a Pavličević-Franić i Aladrović Slovaček (2011) istražuju utjecaj načina poučavanja na stavove prema hrvatskom jeziku kao nastavnom predmetu. Za razliku od spomenutih, ovo istraživanje nastoji obuhvatiti hrvatski jezik cjelovito, doznati stavove studenata prema standardnom jeziku, ali i njihove zamjedbe/procjene o jezičnoj, komunikacijskoj i pragmatičnoj kompetenciji te jeziku struke. Istraživanje je provedeno na temelju ankete sastavljene od 28 točaka, na uzorku od 92 studenta s različitih splitskih fakulteta. Prvih 26 anketnih točaka temelji se na tzv. metodi ljestvice stavova, tj. ispitanici su imali zadaću ponuđene tvrdnje procijeniti na ljestvici od 1 do 5 s obzirom na stupanj svoje suglasnosti. U 27. je pitanju šest rečenica trebalo prepoznati kao jezično ispravne ili pogrešne, dok je u posljednjem pitanju (otvorenog tipa) trebalo ukratko opisati vlastiti stav prema hrvatskom jeziku. Rezultati istraživanja potvrdili su polazišnu hipotezu po kojoj se očekivalo da će se studenti različitih fakulteta razlikovati u stavovima prema jeziku i iskazati različite stupnjeve osjetljivosti prema jezičnim problemima. Nadalje, odgovori na pitanje otvorenog tipa pokazali su da većina studenata naglašava afektivnu komponentu stava prema jeziku. Dobiveni rezultati mogli bi biti putokaz u promišljanju jezične nastave, ali i otvoriti nova pitanja koja će potaknuti slična istraživanja.

stavovi prema jeziku, hrvatski jezik, studenti

nije evidentirano