Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 847801

Sekvenca iz povijesti Doma likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1934. - 1939.


Bjažić Klarin, Tamara
Sekvenca iz povijesti Doma likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1934. - 1939. // 4. kongres povjesničara umjetnosti. Institucije umjetnosti
Zagreb: Institut za povijst umjetnosti ; Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2016. str. 57-57 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)


Naslov
Sekvenca iz povijesti Doma likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1934. - 1939.
(Episode from the history of the Croatian Artists' Hall)

Autori
Bjažić Klarin, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
4. kongres povjesničara umjetnosti. Institucije umjetnosti / - Zagreb : Institut za povijst umjetnosti ; Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2016, 57-57

ISBN
978-953-7875-41-1

Skup
4. kongres povjesničara umjetnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24-26.11.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Dom likovnih umjetnika; Ivan Meštrović; izgradnja; kritika
(Croatian Artists' Hall; Ivan Meštrović; construction; criticism)

Sažetak
Istraživanja i prikazi Doma likovnih umjetnika, jedine javne zgrade namijenjene kulturi izgrađene u Zagrebu između dva svjetska rata, obično se bave arhitektonskim djelom Ivana Meštrovića ili ideološkim apsektima prenamijene zgrade 1940-ih i 1950-ih godina. S gledišta povijesti umjetnosti daleko je zanimljiviji odnos samih umjetnika i arhitekata prema zgradi Doma. Naime, znatan dio njih javno je istupio protiv dodjele gradnje Meštroviću mimo javnog natječaja, same zgrade koja je svojom arhaičnom formom, nepoštivanjem odabrane konstrukcije i enormnim troškovima izgradnje bila protivna profesionalnoj etici i fundamentalnim idejama suvremene arhitekture. Grand finale bila je dodjela zgrade na upravljanje Društvu umjetnosti što je za ishod imalo bojkot izložbe Pola vijeka hrvatske umjetnosti s kojom je zgrada otvorena od strane nekoliko desetaka likovnih umjetnika i arhitekata. Fokus izlaganja bit će upravo na razdoblju od 1934. do 1939. godine kada je zgrada bila povod tenzijama na zagrebačkoj likovnoj i arhitektonskoj sceni, ali i između umjetnika i arhitekata na jednoj, i gradskih vlasti u funkciji investitora na drugoj strani.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

Napomena
Izlaganje je održano u sklopu panela "150 godina djelovanja Hrvatskog društva likovnih umjetnika" u kojem su sudjelovali: Tamara Bjažić Klarin, Tomislav Buntak, Iva Matija Bitanga, Irena Kraševac, Ivana Mance, Ana Šeparović, Petra Šlosel i Josip Zanki



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2013-11-6270 - Moderne i suvremene umjetničke mreže, umjetničke grupe i udruženja: Organizacijski i komunikacijski modeli suradničkih umjetničkih praksi 20. i 21. st (Ljiljana Kolešnik, )

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Tamara Bjažić Klarin, (267071)