hrvatski

Nematerijalna kultura kao baština - prijepori oko provedbe UNESCO-ve konvencije

Od prvog uspješnog upisa kulturnih dobara koji je Hrvatska ostvarila na UNESCO-vom popisu reprezentativne nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, tradicijska se kultura, ovaj put pod nazivom nematerijalne, značajnije prepoznaje i u hrvatskim javnim medijima. Etnološka i folkloristička struka uz kulturnoantropološku i filološku također postaju vidljivije i prepoznate kao korisne u primjeni. Dugogodišnja etnomuzikološka i etnokoreološka istraživanja u Institutu za etnologiju i folkloristiku prepoznata su i u okviru financijske potpore Hrvatske zaklade za znanost na temelju projekta Hrvatska nematerijalna kultura, društveni identiteti i vrijednosti. Rezultati znanstvenih istraživanja uspješno se primjenjuju u suradnji s Ministarstvom kulture zaduženom za provedbu UNESCO-ove Konvencije za očuvanje namaterijalne kulturne baštine, a znanstvenici postaju posrednici između lokalnih zajednica - nositelja tradicija i administrativnih tijela - od lokalne do državne i međunarodne razine. Prijepori među lokalnim zajednicama ili između njih i administrativnih tijela, odnosno, različita očekivanja pojedinaca često čine posredničku ulogu vrlo nezahvalnom. Stoga odgovornost prema struci i zajednici primijenjeno djelovanje čini zahtjevnim zadatkom u kojem je vrlo teško sa zadovoljstvom ispuniti očekivanja s različitih strana. Primjeri kojima ćemo ilustrirati ovu raspravu trebali bi slikovito pokazati aktualne probleme i mogućnosti struka kojima se bavimo kao znanstvenici i kao ustanova.

nematerijalna kulturna baština; UNESCO

Izlaganje je bilo dio panela "Komparativno istraživanje tradicijske glazbe i plesa kao perspektiva suradnje Makedonije i Hrvatske", zajedno s Joškom Ćaleta i Ivom Niemčić.