Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 847514

Péter Esterházy: uvod u postmodernizam


Varga Oswald, Tina
Péter Esterházy: uvod u postmodernizam, Zagreb: Ljevak, 2016 (monografija)


Naslov
Péter Esterházy: uvod u postmodernizam
(Péter Esterházy: introduction to postmodernism)

Autori
Varga Oswald, Tina

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Ljevak

Grad
Zagreb

Godina
2016

Stranica
189

ISBN
978-953-303-948-0

Ključne riječi
Péter Esterházy; postmodernizam; srednjoeuropski književni prostor; identitet; autoreferencijalnost; intertekstualnost; mađarska književnost
(Péter Esterházy; postmodernism)

Sažetak
Književno stvaralaštvo Pétera Esterházyja (1950) pripada postmodernom prijelomu srednjoeuropskog prostora s naglaskom na povijesni kontekst tranzicijskih zemalja počevši od sedamdesetih godina 20. stoljeća pa sve do danas. Unutar tih odrednica očituje se analogija na svjetsku književnost pa imanentna povijest mađarskog romana slijedi makrostrukturne procese prepletanjem poetičkih odrednica kasnog modernizma i postmodernizma. Utvrđivanje pripadnosti jedinstvenog Esterházyjevog opusa na granici kasnog modernizma i postmodernizma, u kojem ga bogatstvo intertekstualnih, ali i autoreferencijalnih postupaka čine književnikom izrazito individualizirana stila, na tragu je određenja srednjoeuropskog postmodernističkog i postkolonijalnog proznog modela. Osobitost Esterházyjeve proze također se očituje u kreativnom odnosu prema pripovjedačkim formama i standardiziranom književnom jeziku. Neobično je sklon pravim pripovjedačkim skokovima s teme na temu, uzimajući materijal drugog pisca i kreirajući vlastitu priču, iznenadnim tematskim obratima. Isto tako, unošenjem živoga govora, radikalno revitalizira pripovjedni jezik, konfrontira vlastitu, dakle piščevu sudbinu s imaginativnim sudbinama svojih likova, vodi dijalog sa svim tradicijskim slojevima mađarske i svjetske književnosti, a sve to na čvrstim etičkim i estetičkim temeljima. Raspon njegove „originalnosti“ kreće se od izravnih navoda, očitih i skrivenih aluzija, do imitacija, pastiša, parafraza, pa sve do centona – pri čemu hibridnost žanrova doživljava svoj konačni vrhunac. Rasprave o srednjoeuropskom postmodernističkom i postkolonijalnom modelu temeljene su na Esterházyjevom odabranom korpusu: Pomoćni glagoli srca (1985), Hrabalova knjiga (1990), Čudnovati život ribice (1991), Utvrda od bjelokosti (1991), Pogled grofice Han-Han (1992), Život i književnost (1993), Žena (1995), Harmonia caelestis (2000), Zastrašivanje strašila: antologija mađarske kratke priče (2001), Poboljšano izdanje (2002), Valoviti Balaton: antologija suvremene mađarske novele (2005), Njemačka u šesnaestercu (2006), Ništa od umjetnosti (2008). Neposredni utjecaj povijesnog konteksta tranzicijskih zemalja navodi na usporedbu Esterházyjevog opusa s ostalim književnicima i pripadajućim djelima srednjoeuropskog književnog prostora, ali i šire: Franz Kafka, Proces (1925) ; Bohumil Hrabal, Prvo šišanje (1974) ; Gradić gdje je vrijeme stalo (1974) ; Milan Kundera, Smiješne ljubavi (1968) ; Šala (1967) ; Jaroslav Hašek, Doživljaji dobrog vojnika Švejka za svjetskog rata (1912) ; Italo Calvino, Nevidljivi gradovi (1972) ; Umberto Eco, Otok prethodnog dana (1994) ; Claudio Magris, Dunav (1986) ; Zastrašivanje strašila: antologija mađarske kratke priče (2001) ; Danilo Kiš Enciklopedija mrtvih (1983) ; Imre Kertész, Zapisnik (1991), Valoviti Balaton: antologija suvremene mađarske novele (2005) ; László Darvasi, Tajna svjetska reprezentacija (2006) ; Slobodni udarac: nogometne priče (2006) ; Miroslav Krleža, Zastave (1969) ; Thomas Mann Buddenbrookovi (1901) ; James Joyce, Uliks (1922) ; Borges, Aleph (1949) ; Peter Handke, Tuga (1972) i dr. Analiza i interpretacija srednjoeuropskog književnog prostora te njegovo književno-kritičko, historiografsko pa i antropološko određenje ukazuje na prisutnost i relevantnost pojedinih fenomena suvremenog postmodernističkog stvaralaštva mađarskog književnika Pétera Esterházyja unutar povijesti svjetske književnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Tina Varga Oswald, (295660)