Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 847361

Rimska religija i kultovi u društvenoj strukturi pretkršćanske Salone


Bekavac, Silvia
Rimska religija i kultovi u društvenoj strukturi pretkršćanske Salone, 2015., doktorska disertacija, Sveučilište u Zadru, Zadar


CROSBI ID: 847361 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Rimska religija i kultovi u društvenoj strukturi pretkršćanske Salone
(Roman Religion and Cults in Social Structure of pre- Christian Salona)

Autori
Bekavac, Silvia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Sveučilište u Zadru

Mjesto
Zadar

Datum
8.07

Godina
2015

Stranica
327

Mentor
Željko Miletić

Ključne riječi
Salona; ager; rimsko društvo; collegium; kultovi; svećenici; Silvan; Dijana; Liber; carski kult
(Salona; ager; roman society; collegium; cults; priests; Silvanus; Diana; Liber; imperial cult)

Sažetak
Religijska slika antičke Salone odraz je kombiniranog djelovanja cjelovitog rimskog državnog aparata u procesu romanizacije provincije Dalmacije i specifičnih lokalnih uvjeta salonitanske zajednice tijekom Carstva. Rezultati koji su se dobili proučavanjem religije kao jednog od najvažnijih segmenata antičkog društva u Saloni, potvrđuju da romanizaciju trebamo shvatiti kao dvosmjeran proces, koji nastaje kao posljedica sraza između dvije kulture od kojih je jedna očito dominantna. Dolaskom i širenjem rimske vlasti na prostor Ilirika, Salona se našla pod izravnim rimskim ovlastima. Nastupio je proces romanizacije, koji je prožeo sve segmente života, pa tako i religiju. Učvršćivanje nove vlasti na osvojenom i koloniziranom teritoriju, zasniva se na uvođenju svih državnih rimskih elemenata i institucija, pa time i širenje službene religije odaje sliku unutarnje i vanjske politike Rima. Na razvoj rimske religije salonitanskog teritorija bitno su utjecali doseljenici, koji na ovo područje dolaze u sklopu više valova doseljavanja. Karakter poslova i zanimanja kojima se bave, uvjetovao je i karakter romanizacije, a time i religije na ovom području. Prve rimske elemente predstavljaju pripadnici rimskog poslovnog svijeta, trgovci, predstavnici novčane i pomorske privrede, koji preuzimaju sva najvažnija trgovačka čvorišta na ovom prostoru. Oni se postepeno konstituiraju kao municipalna zajednica, odnosno conventus civium Romanorum, te čine središte iz kojeg će se razviti rimska kolonija Salona. Drugu skupinu rimskih doseljenika čine pripadnici sloja agrarnih kolonista, čiji se život nastavlja u novonastalim vilama rustikama, kao tipičnim gospodarskim i stambenim objektima na posjedima u ageru. Jedan njihov dio predstavljaju vojnici i veterani, koji ujedno čine i zasebnu društvenu cjelinu. Blizina vojnog logora u Tiluriju i vojnika u stožeru namjesnika provincije, jamčili su stalnu prisutnost tog bitnog elementa romanizacije. Osim doseljenog italskog stanovništva, dio društvene strukture Salone čini autohtono delmatsko stanovništvo, koje je imalo svoja vjerovanja i prije dolaska rimske vlasti, ali koje je u natpisnoj građi izuzetno teško identificirati. Autohtoni element očituje se u štovanju pojedinih indigenih božanstava, koja su interpretirana kao rimska, ali i dalje zadržavaju neke svoje specifičnosti. Pretvaranjem Salone u kozmopolitski lučki grad, narasla je kategorija orijentalnog stanovništva, koje je bilo posrednik za širenje misterijske religije, koja je bitno utjecala na razvoj kultova u Saloni od 2. stoljeća. Svi ovi etnički elementi dio su cjeline salonitanske društvene zajednice, te predstavljaju nosioce religijskog života na promatranom području, koji će diktirati intenzitet zastupljenosti pojedinih rimskih kultova, te impliciranje novih vjerskih tvorevina. Kultni sadržaji gradskog prostora Salone pružali su mogućnost svakom članu salonitanskog društva da istakne svoj vjerski identitet na različite načine, iz različitih pobuda. Neki su kroz religiju vršili svoju službenu dužnost, kako je i priličilo magistratskim (dekurionskim) položajima, kao i upravi i vojnom i administrativnom osoblju namjesnika provincije, ističući time i pripadnost rimskoj zajednici. Oni su glavni nositelji javnih kultnih radnji, raznih akcija obnova i nadogradnji, a u svemu su sudjelovali i niži društveni slojevi sa svojim osjećajem pripadnosti zajednici u točno određenom statusu, možda i nastojeći priskrbiti bolji društveni položaj. Ekonomskim i gospodarskim razvojem Salone, stvorio se sloj bogatijih oslobođenika, čiji se status riješio njihovim uključivanjem u municipalnu službu, koja se dijeli na dva oslobođenička tijela: tijelo sevira augustala (sexviri Augustales, tj. Augustales) i tijelo sevira (sexviri). Navedene funkcije bile su svojevrsna municipalna služba namijenjena oslobođeničkom sloju, koji se njihovim obnašanjem mogao priključiti organizaciji političkog, društvenog, pa i vjerskog života Salone. Religija je omogućila uključivanje u društveni život grada i onih slojeva koji su bili isključeni iz političkog života. Tu marginalnu društvenu skupinu u Saloni čine robovi i žene. Na teritoriju Salone javno religijsko djelovanje žena i robova manifestira se kroz podizanje privatnih posveta, građevinskih poduhvata ili opremanja svetišta i to kao rezultat zavjeta (votum susceptum, impensa sua), čime se isticao njihov vjerski identitet u javnosti. Jedan od načina za mogući napredak i društvenu integraciju bilo je okupljanje pojedinca u razna udruženja koja su djelovala na području čitavog Carstva. Na teritoriju Salone djelovali su razni kolegiji, koji se dijele u dvije osnovne grupe. U prvu grupu spadaju udruženja isključivo vjerskog karaktera, tj. sakralna ne-svećenička tijela kakvo je cognatio, te collegium Veneris. Drugu kategoriju čine profesionalni profani kolegiji, čiji se članovi okupljaju oko zajedničke djelatnosti. Uslijed određenih okolnosti, stavljaju se pod protekciju božanskog zaštitnika, te djeluju u službi kultova svojih duhovnih patrona, čime i ti kolegiji poprimaju poneku sakralnu karakteristiku. Takvog tipa zasigurno su bili kolegiji fabrum Veneris, dendrofori, Liberov konvivij, Serapisov kolegij, te collegium saccariorum s pripadajućim dekurijama Ad Tritones. Osim na formiranje i djelovanje sakralnih, pa i profesionalnih kolegija, rimska religija imala je utjecaja na brojne poslove kojima su se svakodnevno bavili stanovnici Salone. Tako se prema zastupljenosti određenih djelatnosti može odrediti i teritorijalna ingerencija pojedinih božanstava na salonitanskom teritoriju. Budući da je svaka privredna grana bila uvjetovana prirodnim odlikama prostora, stvorili su se pojedini teritorijalni areali, koji su bili pod božanskom protekcijom određenih božanstava, čije kultne karakteristike odgovaraju opisu poslova ili samim geografskim čimbenicima pripadajućeg područja. Tako su kamenolomi bili pod Herkulovom, agrarni posjedi pod Liberovom, a pašnjaci i šume pod Silvanovim božanskom protekcijom. Od kraja drugog stoljeća, čitavo Carstvo doživljava stanovite demografske promjene, uzrokovane rimskim prodorom na Istok. Te promjene nisu zaobišle ni Salonu, koja je kao centar provincije bila poprište svakojakih društvenih zbivanja. Salona je kao lučki i kozmopolitski grad bila mjesto gdje su pomorskim ili kopnenim putem stizali brojni pomorci, trgovci i robovi noseći i šireći sa sobom različite koncepte vjerovanja i ideja. Zbog društvenih kretanja, neizbježan je bio i prodor drugačijih religijskih tvorevina. Budući da je religija živ organizam podložan brojnim utjecajima i promjenama, očekivano se, paralelno sa širenjem institucija Rimskog Carstva i miješanjem različitih etničkih struktura, odvija i penetracija brojnih misterijskih kultova u službenu rimsku religiju. Religijski fenomeni, kao i cjelokupan salonitanski materijal povezan s temom kulta, ukazuju kako društveni procesi nikada nisu monolitni i istoznačni pa time društvena, a ni religijska slika Salone nikada nije bila konačna, već se stalno mijenjala. Ipak, poganska rimska religija u Saloni zamire pojavom kršćanstva, čiji je monoteistički koncept „poništio“ politeistički rimski sustav.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija



POVEZANOST RADA


Ustanove:
Sveučilište u Zadru

Profili:

Avatar Url Željko Miletić (mentor)

Avatar Url Silvia Bekavac (autor)


Citiraj ovu publikaciju

Bekavac, Silvia
Rimska religija i kultovi u društvenoj strukturi pretkršćanske Salone, 2015., doktorska disertacija, Sveučilište u Zadru, Zadar
Bekavac, S. (2015) 'Rimska religija i kultovi u društvenoj strukturi pretkršćanske Salone', doktorska disertacija, Sveučilište u Zadru, Zadar.
@phdthesis{phdthesis, author = {Bekavac, S.}, year = {2015}, pages = {327}, keywords = {Salona, ager, rimsko dru\v{s}tvo, collegium, kultovi, sve\'{c}enici, Silvan, Dijana, Liber, carski kult}, title = {Rimska religija i kultovi u dru\v{s}tvenoj strukturi pretkr\v{s}\'{c}anske Salone}, keyword = {Salona, ager, rimsko dru\v{s}tvo, collegium, kultovi, sve\'{c}enici, Silvan, Dijana, Liber, carski kult}, publisherplace = {Zadar} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Bekavac, S.}, year = {2015}, pages = {327}, keywords = {Salona, ager, roman society, collegium, cults, priests, Silvanus, Diana, Liber, imperial cult}, title = {Roman Religion and Cults in Social Structure of pre- Christian Salona}, keyword = {Salona, ager, roman society, collegium, cults, priests, Silvanus, Diana, Liber, imperial cult}, publisherplace = {Zadar} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font