hrvatski

Stanje i perspektive obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj

Svijest o važnosti i ulozi cjeloživotnog obrazovanja sve snažnije se razvija u Republici Hrvatskoj, što se očituje kroz više od pet stotina ustanova za obrazovanje odraslih, nekoliko tisuća nastavnika i više stotina tisuća dosadašnjih polaznika uključenih u taj sustav. Iako Hrvatska ima zakonsku regulativu koja uređuje sustav obrazovanja odraslih (Zakon o obrazovanju odraslih iz 2007.), prema kojoj formalne programe obrazovanja odraslih provode andragoški djelatnici, ne postoji studij andragogije, dok je prisutna podzastupljenost kolegija u programima nastavničkog obrazovanja koji bi omogućili stjecanje specifičnih znanja i kompetencija potrebnih za kvalitetnu provedbu obrazovanja odraslih. Dugotrajno visoka stopa nezaposlenosti te jedan od najnižih postotaka odraslih polaznika koji sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju unutar Europske unije, potvrđuju kako je takvo obrazovanje na početku svojeg razvoja u Hrvatskoj, pri čemu je nužno znanstveno i stručno promišljanje njegova suodnosa s tržištem rada i zajednicom u cjelini kroz razvoj svrsishodnih edukativnih programa za sve uključene. Zbog očite potrebe za profesionalizacijom i institucionalizacijom obrazovanja odraslih pokrenut je projekt u sklopu Europskog socijalnog fonda pod nazivom „Izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija stručnjaka za obrazovanje odraslih“, u suradnji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Zadru, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog andragoškog društvate Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Projekt je započeo 1. srpnja 2015. godine i traje do 30. rujna 2016. godine. Unutar aktivnosti projekta organiziran je znanstveno- stručni kolokvij Stanje i perspektive obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj, koji je održan 21. i 22. siječnja 2016. godine pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Na kolokviju je sudjelovalo preko 30 stručnjaka, nastavnika i znanstvenika iz Republike Hrvatske te susjednih zemalja, a održana su 22 izlaganja sa zanimljivim i poticajnim raspravama. Unutar rada kolokvija raspravljalo se o sljedećim tematskim područjima: 1. društvo, tržište rada i obrazovanje odraslih ; 2. odnos formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih ; 3. kompetencije provoditelja obrazovanja odraslih ; 4. kurikulumska polazišta obrazovanja odraslih ; 5. utjecaj kvalifikacijskog okvira na provođenje obrazovanja odraslih. Izbor od petnaest priopćenja sa znanstveno-stručnog kolokvija objedinjen je unutar zbornika pod istoimenim naslovom Stanje i perspektive obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj. U odabranim tekstovima analiziraju se i raspravljaju navedeni aspekti predstavljenih tema znanstveno-stručnog kolokvija. Radovi se tematski kreću od razmatranja pismenosti odraslih danas općenito, potrebnih kompetencija u obrazovanju odraslih, evaluacije i filozofije obrazovanja odraslih do marketinških aktivnosti institucija za obrazovanje odraslih. Najveći broj radova bavi seaspektima obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj, ukazujući na prepreke i izazove u procesu profesionalizacije i institucionalizacije obrazovanja odraslih, posvećujući posebnu pažnju analiziranju neophodnih andragoških kompetencija. Obzirom da je obrazovanje odraslih idejno i sadržajno usmjereno prema tržištu rada, značajan dio znanstveno-stručnog kolokvija, pa tako i ovog zbornika, posvećen je analiziranju odnosa između obrazovanja odraslih i potreba tržišta rada, kako kroz prizmu cjeloživotnog obrazovanja i individualnih potreba, učenja na radnom mjestu, tako i kroz analiziranje razvoja poduzetničkih kompetencija te jačanje položaja mladih bez formalnih kvalifikacija na tržištu rada.

obrazovanje odraslih

nije evidentirano