hrvatski

Rad i rod u Pričama iz davnine

Rad polazi od parateksta – izjave Ivane Brlić-Mažuranić o nastanku Priča iz davnine: Ja, odrasla osoba, pisala sam ih sebi, odrasloj osobi. Analizira raspored muških, ženskih i dječjih likova unutar antinomija (aktivno/javno nasuprot pasivnom/privatnom) te prati generacijsku segregaciju ženskih likova. Razmatra optimalan model patrijarhalnog mita povezan s biološkim i socijalnim ulogama muškaraca-nomada i žena-gnjezdarica – Jaglenac pase ovce i jagnjiće, Rutvica redi kuću i baščicu, kneginja prede i šije košulje, a Relja radi na polju i livadi. Taj model Ivana Brlić-Mažuranić istodobno i održava i destabilizira. Isto tako, rad istražuje pragove koje između stvarnog i nadnaravnog uspostavlja naracija – kao ženski posao, rusoovski nered – a u kojoj ne sudjeluju samo književne junakinje nego i autorica.

bajka; Ivana Brlić-Mažuranić; Priče iz davnine; rad; rod

nije evidentirano