Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Oblici roda bresina (Satureja L.) na području Grobnišćine (CROSBI ID 642273)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Randić, Marko ; Randić, Ana ; Randić, Nina ; Kremer, Dario Oblici roda bresina (Satureja L.) na području Grobnišćine // Knjižica sažetaka Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi / Juretić, Vlasta (ur.). Grobnik: Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, 2016. str. 14-15

Podaci o odgovornosti

Randić, Marko ; Randić, Ana ; Randić, Nina ; Kremer, Dario

hrvatski

Oblici roda bresina (Satureja L.) na području Grobnišćine

Na području Grobnišćine do sad su poznate dvije vrste roda bresina (Satureja L.): bijela bresina (Satureja montana L.) i ljubičasta bresina (Satureja subspicata Vis.) s pripadajućim podvrstama. Bijela bresina uglavnom uspijeva na toplijim i kamenitim staništima submediteranskih kamenjarskih pašnjaka, dok ljubičasta bresina u pravilu nastanjuje hladnije i buri izložene položaje mediteransko-montanih travnjaka. Na prisojnim padinama grobničkih planina bijela bresina se uspinje i do preko tisuću metara nadmorske visine, dok se ljubičasta bresina, osobito na buri izloženim staništima, spušta gotovo do mora. Tamo gdje se populacije ovih dviju vrsta dodiruju ili preklapaju nailazimo na primjerke s intermedijarnim osobinama, koje na terenu nije uvijek lako razlučiti, osobito od primjeraka bijele bresine, kojoj fenotipski više sliče. Za takve intermedijarne primjerke smatramo da pripadaju na Grobnišćini i općenito u Hrvatskoj nedovoljno poznatom hibridu (križancu) opisanom pod nazivom Satureja × karstiana Justin ili kraška bresina. U radu su obrađene neke makromorfološke, mikromorfološke i ekološke značajke ovog endemičnog križanca te njegovih roditeljskih vrsta – bijele i ljubičaste bresine. Poznavanje oblika roda bresina ima, osim teoretsko-botaničkog značenja, i praktično značenje jer sadržavaju eterično ulje i druge čovjeku korisne spojeve koji nalaze primjenu u fitofarmaciji. Bresine zbog bogatog sadržaja nektara i cvatnje u kasno ljeto i početkom jeseni, daju važnu pčelinju pašu u vrijeme kad je ostalog medonosnog bilja vrlo malo i kad se pčelinje zajednice pripremaju za zimovanje. U vrijeme cvatnje bresine su važne i u krajobraznoj slici predjela Grobnišćine, a znatno doprinose biološkoj raznolikosti s obzirom da je niz drugih organizama, osobito kukaca, vezan uz njih. *Napomena: bresina je lokalni grobnički naziv za rod Satureja L., prvenstveno za bijeli vrisak (Satureja montana L.), pa ga u radu tako i koristimo. U standardnom hrvatskom biljnom nazivlju bresina je ustaljeni naziv za srodni rod Micromeria Benth.

Bresina; Satureja; Grobnišćina

nije evidentirano

engleski

Forms of genus Bresina (Satureja L.) on Grobnišćina area

nije evidentirano

Satureja; Grobnišćina

nije evidentirano

Podaci o prilogu

14-15.

2016.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Knjižica sažetaka Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi

Juretić, Vlasta

Grobnik: Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine

Podaci o skupu

Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi

predavanje

05.11.2016-05.11.2016

Grobnik, Hrvatska

Povezanost rada

Povezane osobe




nije evidentirano