hrvatski

Modifikacija svojstava vune primjenom hladne nisko-tlačne plazme

U vrijeme sve strožih ekoloških zahtjeva koji se postavljaju i na područje tekstilne industrije, važnost i primjena tehnologije plazme poprima sve veći značaj. No, uvođenje tehnologije plazme u procese tekstilne tehnologije u Republici Hrvatskoj još uvijek je na razini istraživačkog karaktera i za njenu implementaciju u proizvodni proces biti će potrebna veća materijalna ulaganja kao i ekološka osviještenost proizvodača. Za postizanje željenih učinaka i odgovarajućih modifikacija svojstava tekstilnog materijala tijekom obrade plazmom, važno je poznavati procesne parametre plazme pri kojima se provodi obrada materijala. Ti parametri su: radna frekvencija, vrijeme obrade, vrsta plina, protok plina, tlak (regulira se vakuum pumpom, ukoliko se radi o niskotlačnoj plazmi), broj elektroda, te razmak između elektrode i površine supstrata. U ovome radu su ispitivane promjene svojstava vune nakon predobrade uzoraka kisikovom plazmom, primjenom normiranih metoda i postupaka, za donošenje ocjena o utjecaju plazme na modifikaciju svojstava vune. Pritom za analiziranje promjena površine vlakana primijenjen pretražni mikroskop, a za ispitivanje sorpcijskih svojstava vertikalni test. Ispitivanje mehaničkih svojstava provedeno je primjenom vlačnog testa - testa trake, a za ocjenu promjene krutosti materijala ispitana je savojna duljina i krutost savijanja, primjenom normirane metode kod koje se epruveta savija za kut od 41, 5º. Provedena ispitivanja poslužila su za optimiranje parametara predobrade uzoraka kisikovom plazmom, na kojima su potom provedene obrade metalnim solima radi stvaranja metalnog kompleska sa flavonoidom iz prirodnog biljnog bojila. Rezultati su pokazali da kisikova plazma doprinosi uklanjanju hidrofobnog sloja s površine vunenog vlakna, laganoj ablaciji ljuski, i vrlo vjerojatno dolazi do kemijske aktivacije površine rezultat koje je bolje vezanje molekula bojila, značajno poboljšanje dubine obojenja uzorka vune i boljeg iscrpljenja kupelji. Sorpcijska svojstva su također poboljšanja, a da pritom nije došlo do smanjenja prekidne sile i prekidnog istezanja, već se bilježi rast koji se manifestira u promjeni površine i boljim frikcijskim svojstvima između vlakana i pređa. Krustost savijanja kao indirektni pokazatelj pada, opipa, estetskih i uporabnih karakteristika se lagano povećava, međutim takvo ponašanje je i očekivano nakon obrada plazmom. Ovo istraživanje predstavlja doprinos primjene prirodnih biljnih bojila sa ekološkog aspekta jer je potvrđeno da se dobro iscrpljenje bojila postiže predobradom vune kisikovom plazmom pri vremenu od 2 i 5 minuta, i snage 300 i 500 W, uz moguće izbjegavanje metalnih soli potencijalno štetnih, koje se mogu akumulirati u organizmu i predstavljati onečišćivanje otpadnih voda.

Kisikova plazma; Optimiranje parametara plazme; Morfologija vune; Hidrofilnost/kvasivost površine; Mehanička svojstva; Bojadisarska svojstva vune

nije evidentirano