hrvatski

Upisati gimnaziju ili strukovnu školu? Uloga socio- demografskih obilježja i akademskog samopoimanja u odabiru srednje škole

Literatura o obrazovnim aspiracijama i očekivanjima učenika kao bitne čimbenike tih odabira ističe ulogu prethodnog akademskog uspjeha učenika te ulogu roditelja i njihovog socio-ekonomskog statusa (Khattab, 2015). Taj status bitno determinira vrijednosti, roditeljski stil te kvalitetu podrške koju roditelji mogu pružiti vlastitoj djeci u njihovom obrazovanju. Cilj je ovog rada ispitati bitne odrednice obrazovnih odabira učenika na kraju osnovnoškolskog obrazovanja, u trenutku kad izabiru vrstu srednjoškolskog programa u kojem će nastaviti školovanje. Istraživanje je provjerilo postoji li povezanost odabranih socio-demografskih varijabli te varijabli vezanih uz učenje s odabirom nastavka obrazovanja u gimnazijskom, odnosno strukovnom programu kod učenika i učenica osnovnih škola. Istraživanje je provedeno na 411 učenika i učenica osmog razreda iz 36 škola u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Primijenjen je upitnik koji je, između ostalog, sadržavao pitanja o općem uspjehu na kraju prethodnog razreda, te o obrazovanju i radnom statusu majke i oca. Uz to, primijenjene su i ljestvice ciljne orijentacije na učenje i izvedbu iz Patterns of Adaptive Learning Scale (PALS ; Midgley i sur., 2000) te skale verbalnog, matematičkog te školskog samopoimanja iz Self-Description Questionnaire – II (Marsh, 1990). Hijerarhijska logistička regresijska analiza pokazala je da ove varijable objašnjavaju značajan postotak varijance učeničkih odabira vezanih uz nastavak obrazovanja u srednjoj školi (R2 = .681), uz 87, 3% točnih klasifikacija na temelju analiziranih varijabli. U predviđanju nastavka obrazovanja značajnim su se prediktorima pokazali opći uspjeh na kraju sedmog razreda, stupanj obrazovanja oca te školsko samopoimanje. Učenici boljeg školskog uspjeha i školskog samopoimanja, te obrazovanijih očeva češće odabiru gimnazijsko obrazovanje u odnosu na učenike koji su na kraju sedmog razreda postigli lošiji uspjeh i imaju lošiju sliku o sebi kao učenicima, te čiji očevi imaju niže obrazovanje. Spol učenika i njihove ciljne orijentacije u učenju, obrazovanje majke te radni status oba roditelja nisu se pokazali značajnima u predikciji obrazovnih odabira učenika osmog razreda u našem uzorku.

obrazovni odabiri; školsko samopoimanje; ciljne orijentacije; osnovna škola

nije evidentirano