hrvatski

Uloga roditeljske depresivnosti i kompetentnosti u odnosu između ekonomske prilagodbe obitelji i depresivnosti adolescenata

Procesi putem koji ekonomske teškoće izravno i neizravno, putem djelovanja na obiteljske odnose i dobrobit roditelja, ostvaruju učinke na dobrobit djece opisani su u literaturi (npr. Conger i sur., 1992 ; Conger, Conger i Martin, 2010), no radovi posvećeni sustavnoj empirijskoj provjeri opisanih procesa su malobrojni. Stoga je svrha ovog rada empirijski provjeriti da li ekonomska prilagodba obitelji, uslijed ekonomskih teškoća, djeluje na dobrobit djece putem djelovanja na ponašanje i doživljavanje roditelja. Odnosno, cilj je rada ispitati postoji li izravan i/ili neizravan, putem roditeljske depresivnosti i osjećaja kompetentnosti, učinak ekonomske prilagodbe obitelji na depresivnost adolescenata. Rad se temelji na podacima prikupljenima u okviru projekta „Rad roditelja, ekonomske teškoće obitelji i dobrobit roditelja i djece“. U radu su korišteni podaci prikupljeni od 345 djece (129 dječaka) prosječne dobi 15 godina iz sedam osnovnih i četiri srednje škole s područja Grada Zagreba i okoline te njihova oba roditelja. Djeca su svoj osjećaj depresivnosti procijenili na Revidiranoj skali dječje anksioznosti i depresivnosti – kratka forma (Chorpita i Spence, 1998), a roditelji svoj na Skali depresivnosti, anksioznosti i stresa (Lovibond i Lovibond, 1995). Od roditelja su prikupljeni podaci o ekonomskoj prilagodbi obitelji primjenom mjera ekonomske prilagode obitelji Eldera i suradnika (1992) te su roditelji procijenili svoj osjećaj samoefikasnosti u roditeljskoj ulozi na Skali roditeljske kompetentnosti (Keresteš, Butković i Kuterovac Jagodić, 2011). Rezultati serijalnih medijacijskih analiza (obrađenih u PROCESS macro-u za SPSS ; Hayes, 2012) pokazali su da ekonomska prilagodba obitelji ima značajan izravan učinak na depresivnost adolescenata, na način da izraženija ekonomska prilagodba obitelji predviđa izraženiju depresivnost kod adolescenata. Rezultati su također pokazali da postoji značajan neizravni serijalni učinak izraženije ekonomske prilagodbe obitelji na izraženiju depresivnost adolescenata preko majčine depresivnosti i majčinog smanjenog osjećaja roditeljske samoefikasnosti. Neizravan serijalni učinak ekonomske prilagode na depresivnost adolescenata, putem djelovanja na depresivnost i roditeljsku samoefikasnost oca, nije se pokazao značajan. Nalazi ovog rada ukazuju na to da je gubitak financijske neovisnosti i dosadašnjeg načina života obitelji uslijed ekonomskih teškoća povezan s izraženijim osjećajem depresivnosti u djece i njihovih majki te da doživljavanje i ponašanje majke značajno posreduje učinke ekonomskih teškoća na djecu. U radu se raspravljaju teorijske i praktične implikacije dobivenih nalaza za razvoj preventivnih i intervencijskih programa.

ekonomska prilagodba ; obitelj ; depresivnost ; roditeljska kompetentnost ; adolescenti

nije evidentirano