hrvatski

Povezanost ekonomskog stresa obitelji i antisocijalnog ponašanja adolescenata: Uloga depresivnosti i školske uključenosti adolescenata

Adolescentska percepcija ekonomskog stresa obitelji, u odnosu na roditeljsku, umnogome je bila zanemarivana u prijašnjim istraživanjima različitih problema djece u prilagodbi na nepovoljne okolnosti života. Navedeno posebice dolazi do izražaja u području istraživanja različitih mehanizama kojima bi adolescentska percepcija obiteljskog ekonomskog stresa mogla ostvariti svoj učinak na antisocijalno ponašanje adolescenata. Stoga je cilj ovog rada bio provjeriti inkrementalni doprinos adolescentske percepcije obiteljskog ekonomskog stresa u objašnjenju njihovog antisocijalnog ponašanja, povrh doprinosa objektivnih pokazatelja socioekonomskog statusa obitelji i roditeljskih procjena obiteljskog ekonomskog stresa. Dodatno, cilj je bio ispitati postoji li izravni i/ili serijalni neizravni učinak adolescentske percepcije obiteljskog ekonomskog stresa na antisocijalno ponašanje adolescenata preko depresivnosti i školske uključenosti. Rad je temeljen na podacima prikupljenima u sklopu projekta „Rad roditelja, ekonomske teškoće obitelji i dobrobit roditelja i djece“. Uzorak korišten u ovom radu uključivao je 179 učenika (68 mladića) zagrebačkih osnovnih i srednjih škola, u dobi između 11 i 17 godina te njihovih roditelja. U radu su korišteni sljedeći mjerni instrumenti: Upitnik odgovora na stres (Wadsworth i Compas, 2004), Revidirana skala dječje anksioznosti i depresivnosti – kratka forma (Chorpita i Spence, 1998), Školska uključenost (Fredericks i sur., 2005) i Skala samoiskaza o rizičnom i antisocijalnom ponašanju (Vrselja, Sučić i Franc, 2009). Podatci o ekonomskim teškoćama obitelji, ekonomskom pritisku i prilagodbi obitelji na ekonomske teškoće prikupljeni su od roditelja. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su da jedino adolescentska percepcija obiteljskog ekonomskog stresa značajno predviđa antisocijalno ponašanje adolescenta, dok se druge mjere obiteljskog ekonomskog stresa nisu pokazale značajnim prediktorima. Serijalna medijacijska analiza (u Process makrou za SPSS ; Hayes, 2012) pokazala je postojanje izravnog učinka većeg obiteljskog ekonomskog stresa na izraženije antisocijalno ponašanje adolescenata. Provjeravana su tri modela učinka obiteljskog ekonomskog stresa na antisocijalno ponašanje, pri čemu je u sva tri modela depresivnost bila postavljena kao prvi medijator, a jedan od tri oblika školske uključenosti kao drugi medijator. Rezultati su pokazali da je neizravni učinak obiteljskog ekonomskog stresa na antisocijalno ponašanje značajan jedino u modelu s depresivnosti i ponašajnom školskom uključenosti kao medijatorima. Pokazalo se da snažniji doživljaj ekonomskog stresa predviđa izraženiju depresivnost kod adolescenata, koja vodi do manje ponašajne školske uključenosti, koja naposljetku predviđa izraženije antisocijalno ponašanje. Dobiveni rezultati ukazuju na važnost subjektivnog doživljaja ekonomskih obiteljskih prilika kod adolescenata za njihov razvoj te na potrebu daljnjeg proučavanja procesnih mehanizama putem kojih obiteljski ekonomski stres ostvaruje svoj učinak na razvoj adolescenata.

obiteljski ekonomski stres ; depresija ; školska uključenost ; antisocijalno ponašanje

nije evidentirano