Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 844956

Numeričko modeliranje meteoroloških uvjeta u vrijeme šumskih požara na Pelješcu 2015. godine


Omazić, Branimir
Numeričko modeliranje meteoroloških uvjeta u vrijeme šumskih požara na Pelješcu 2015. godine 2016., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Numeričko modeliranje meteoroloških uvjeta u vrijeme šumskih požara na Pelješcu 2015. godine
(Numerical modeling of meteorological conditions during the 2015 wildfires on Pelješac Peninsula)

Autori
Omazić, Branimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.10

Godina
2016

Stranica
61

Mentor
Marki, Antun

Neposredni voditelj
Vučetić, Višnjica ; Prtenjak Telišman, Maja

Ključne riječi
Požar raslinja. WRF i ALADIN/HR model ; vertikalni profili temperature i vjetra ; Hrvatska
(Wildfire ; WRF and ALADIN/HR models ; vertical temperature and wind profiles ; Croatia)

Sažetak
U ovom radu analizirana je vremenska situacija za vrijeme dva šumska požara na poluotoku Pelješcu. Požari su podmetnuti u noći s 20. na 21. srpanj 2015. Cilj je rada proučiti situaciju koja je uz ljudski čimbenik dovela do početka požara, te provjeriti kakvu su prognozu davali modeli WRF i ALADIN/HR u dane požara i koliko se ta prognoza dobro slagala s izmjerenim podacima. Analiziran je mjesec srpanj u klimatskom smislu za Ploče u razdoblju 1981.-2014. Analizirani podaci pokazali su da je srpanj 2015. bio topliji od višegodišnjeg prosjeka, a oborina je izostala. U srpnju je bilo 30 vrućih dana što je dvostruko više od prosjeka. Izostanak oborine i ekstremno topao srpanj pridonjeli su tome da dođe do najgoreg mogućeg požara, požara krošnji. Vrijeme je bilo pretežno vedro, na sam dan izbijanja požara temperatura je dostizala vrijednosti 39 °C, a i idućih se dana maksimalna temperatura nije spuštala ispod 30 °C na Pelješcu. Relativna vlažnost zraka tijekom dana najćešće je iznosila oko 40%. U noći kada su požari podmetnuti udari vjetra prelazili su 12 m/s. Samo su još 23. srpnja u kasnim popodnevnim satima zabilježeni tako jaki udari vjetra. Indeks meteorološke opasnosti od šumskog požara FWI tijekom svih dana požara bio je vrlo velik, ali to je i očekivano za vrijeme sezone požara. Drugi indeks potencijalne opasnosti od požara, Hainesov indeks (HI) dao je umjerenu opasnost od požara tijkom noćnih sati i veliku tijekom dana, osim posljednjeg promatranog dana kada je opasnost bila vrlo mala. Modeli WRF i ALADIN/HR dosta su dobro simulirali pojedine meteorološke elemente. Ipak uspredba s izmjerenim podacima pokazala je da oba modela podcjenjuju temperaturu, ali i precjenjuju dnevne minimume. Prognoza modela ALADIN dala je bolje rezultate nego model WRF. Model ALADIN/HR podcjenjuje i relazivnu vlažnost, za razliku od modela WRF koji ju precjenjuje. U prva tri dana model ALADIN/HR prognozirao je puno manje maksimume relativne vlažnosti, a model WRF je dosta precjenio minimume. Ista se stvar može primjetiti i kod brzine vjetra koju model WRF precjenjuje, a ALADINH/HR jako podcjenjuje maksimume 10-minutnih srednjaka. Prvog dana požara bila je najpovoljnija situacija za izbijanje požara zbog toga što su udari vjetra prelazili 10 m/s. Sve dane opasnost od požara bila je vrlo visoka. U vrijeme izbijanja požara model WRF davao je vrijednosti brzine vjetra u prvih 1, 5 km veće od 12 m/s, a model ALAIDIN/HR nije davao toliko velike brzine vjetra. Nažalost, ne postoje radiosondažna mjerenja vjetra u tom terminu. Iako je čovjek namjerno izazvao požar, meteorološka motrenja ukazuju na vrlo povoljne vremenske uvjete (suho i vrlo vruće vrijeme) za širenje šumskog požara koja su u trenutku izbijanja požara prevladavala na Pelješcu. Također i vremenski uvjeti u danima koji su prethodili požaru uvelike su pomogli brzom širenju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika



POVEZANOST RADA


Ustanove
Državni hidrometeorološki zavod,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb