hrvatski

Edukacija putem javnog zdravstva o utjevaju antibiotika iz lijekova i hrane na zdravlje

Otpornost organizma na antibiotike važan je problem današnje zajednice. Bakterije s vremenom mogu steći otpornost na antibiotike te se čak razviti u bakterije s višestrukom otpornošću. Imaju brzu moć prilagodbe DNK, zbog čega se razvija nova generacija bakterija. Preživjeli sojevi prenose svoj genetski materijal na novu generaciju bakterija, što dalje podupire razvoj otpornosti na antibiotike. Smatra se kako je jedna trećina antibiotika nepotrebno propisana ili se koriste antibiotici koji nisu nužni. Također, valja naglasiti problem prisutnosti antibiotskih rezidua u hrani zbog korištenja istih u životinjskom i biljnom liječenju te uzgoju, pri čemu se koristi čak 50% vrsta svih antibiotika. Posljedice neracionalne primjene u humanoj medicini, kao i konzumacija hrane s ostacima antibiotika, dovodi do povećanja morbiditeta, mortaliteta, kao i troškova liječenja. Osobita je opasnost njihova direktna toksičnost (odnosno kancerogenost), utjecaj na sastav ljudske crijevne mikroflore, moguće alergijske reakcije u senzibiliziranih ljudi te pojava otpornosti kod pojedinih patogenih mikroorganizama. Kako bi se smanjile posljedice neracionalnog korištenja antibiotika potrebna je povećana edukacija pučanstva. Jedna od mogućnosti edukacije je kroz sustav javnog zdravstva pomoću zdravstvenih djelatnika - napose medicinskih sestara - s općim i specifičnim ciljevima: racionalna primjena antibiotika, promicanje zdravog stila života, sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, utvrđivanje i praćenje antibiotske rezistencije, rano otkrivanje zaraznih bolesti, zaštita i unapređenje zdravstva i zdravlja putem pravilne prehrane i zdravstveno ispravne hrane, kao i adekvatne higijene okoliša.

antibiotici ; medicinska sestra ; edukacija ; javno zdravstvo ; zdravlje

Rad objavljen sa studentom.